KURTIJU PRETI ŠEST KAZNI AKO NE FORMIRA ZSO: Amerikanci stežu obruč oko vlasti u Prištini

D. MILINKOVIĆ

02. 02. 2023. u 08:00

ZAPAD, predvođen SAD, spremio je listu od šest "štapova" koje bi mogao da izvuče ako premijer privremenih institucija u Prištini Aljbin Kurti nastavi da opstruira formiranje Zajednice srpskih opština.

КУРТИЈУ ПРЕТИ ШЕСТ КАЗНИ АКО НЕ ФОРМИРА ЗСО: Американци стежу обруч око власти у Приштини

Foto: Profimedia

Kaznene mere sa kojima bi kosovske vlasti uskoro mogle da se suoče su sledeće:

  • ukidanje pozivnog broja +383 za Kosovo
  • potpuna dezintegracija opština na severu iz sistema prištinskih institucija
  • Umesto Prištine, dva administrativna prelaza sa centralnom Srbijom kontrolisao bi Unmik
  • potpuno uskraćivanje finansijske podrške sa Zapada, a od koje u velikoj meri zavisi kosovski budžet
  • zamrzavanje započete procedure da se stanovnicima KiM ukinu vize za zemlje EU
  • držanje u fioci aplikacije Prištine za članstvo u EU do daljeg.

Kurtiju je takođe neformalnim diplomatskim kanalima poslata poruka da bi mogao i u potpunosti da izgubi podršku koju je prethodnih godina izdašno dobijao od zapadnih političkih centara moći, odnosno da bi mogao biti doveden u pitanje i njegov opstanak na vlasti.

Prva ozbiljnija opomena već je stigla juče. Zahtev Kosova za članstvo u Savetu Evrope nije se našao na dnevnom redu Komiteta ministara ove organizacije, koji zaseda svake srede.

Da se o aplikaciji Prištine ne raspravlja u SE prethodno je zatražio Vašington, koji je poslao notu većini evropskih država da ne stavljaju zahtev Prištine na dnevni red dok Kurti ne formira ZSO, što je obaveza iz Briselskog sporazuma potpisanog pre 10 godina.

Kako saznajemo, zemlje Kvinte - SAD, Francuska, Nemačka, Italija i Velika Britanija - stava su da Priština najpre mora da pokaže konstruktivan pristup u dijalogu sa Beogradom. Do tada neće podržati da se zahtev Kosova stavi na dnevni red Komiteta ministara SE, koji zaseda svake srede.

Ambasadorka Misije Srbije u SE Aleksandra Đurović pojasnila je da je bila namera da se aplikacija Prištine stavi na dnevni red 1. februara, ali da predsedavajući ovom organizacijom, odnosno ambasadorka Islanda juče nije to predložila:

- U poslednje dve nedelje mogli smo da vidimo promenu stava nekih najznačajnijih zemalja, u ovom slučaju zemalja Kvinte. Najpre je u Strazburu Italija istupila sa stavom da ovo nije trenutak kada treba da se pokreće to pitanje, imajući u vidu i situaciju na terenu, odnosno brojna kršenja ljudskih prava prema Srbima koja se dešavaju u poslednje vreme.

Tome se posle priključila Francuska, a pre nekoliko dana i Nemačka - rekla je Đurovićeva.

Takođe je započela i svojevrsna politička izolacija prištinskog premijera. Na primer, on nije bio "ekskluzivni" sagovornik izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka, kada je pre nekoliko dana iznenada doputovao u Prištinu. Na radnu večeru na kojoj se govorilo o ZSO, što je preduslov da započnu pregovori o evropskom planu za KiM, zasnovanom na Šolc-Makronovom predlogu, Lajčak je pozvao i Kurtijevog prvog zamenika u vladi i šefa prištinskog pregovaračkog tima Besnika Bisljimija. Kurti nije dobio pozivnicu ni za debatu o ZSO, koju je u ponedeljak organizovala američka ambasada u Prištini.

PRETI TUŽBOM ZA RATNU ODŠTETU

OČIGLEDNO sateran u ćošak zahtevim Zapada da formira ZSO, a kako bi to izbegao, Kurti nastavlja da vuče poteze u pravcu stvaranja novih kriza. Tako je juče još jednom ponovio da "osnivanje Zajednice nije moguće, jer je protivno ustavu" i ponovo zatražio od "Srbije da plati odštetu zbog rata 1999".

- Izneli smo stav o ZSO, nije moguće monoetničko udruživanje na Kosovu sa multietničkim ustavom. Ako Srbija želi da ima jednoetničke zajednice na Kosovu, to treba da pokuša najpre u svojoj zemlji. Nacionalne manjine u Srbiji čine skoro 20 odsto stanovništva, a na Kosovu oko sedam odsto, a Preševo, Medveđa i Bujanovac imaju samo Nacionalni savet, to je nepravedno, štetno i neprihvatljivo.

Profesor Slobodan Zečević, iz Instituta za evropske studije, kaže, za "Novosti", da su, nakon dosta "šargarepa" koje su stizale na adresu Prištine i Kurtija, sada sve jasniji signali sa Zapada da više neće tolerisati da Kosovo ne poštuje obaveze koje je ranije preuzelo:

- Zapad ima brojne mehanizme koje može da aktivira. Sve su to otvorene opomene i za Kurtija, ali i za onoga ko bi eventualno došao posle njega. Kurtijeva pozicija na čelu vlasti u Prištini više nije tako sigurna, on polako gubi zapadnu podršku.

IZBORI NA KiM DO KRAJA GODINE?

ZBOG konstantne političke krize i katastrofalne ekonomske situacije na Kosovu i Metohiji, Ognjen Karanović ne isključuje mogućnost da se do kraja godine raspišu prevremeni izbori za privremene prištinske institucije. Karanović tvrdi da Kurtija čeka "bolan" period, jer i njemu lično i njegovom "Samoopredeljenju" poslednjih nekoliko meseci drastično opada podrška u delu albanskog biračkog tela koji im je bio naklonjen.

Ognjen Karanović, iz Centra za društvenu stabilnost, uverenja je da je Kurtiju iz Vašingtona već stigla otvorena poruka da "može polako da pakuje kofere":

- SAD su izgubile strpljenje i očigledno je da je Kurti u velikom problemu kada je reč o njegovim odnosima i odnosima albanskog separatističkog pokreta na KiM sa američkom administracijom. Shodno njegovom nesuvislom karakteru i nasilničkom političkom držanju, a na zaprepašćenje političkog zapada, upravo se Kurti nije izjasnio o okvirnom planu za nastavak pregovora, koji su predstavnici Kvinte nedavno predstavili Beogradu i Prištini. Kurti ne samo da ne želi novi okvirni plan za pregovore, zapravo ne želi nikakav nastavak pregovora. Jer, to obavezuje Prištinu da konačno implementira obavezu formiranja ZSO, a Kurti je došao na vlast upravo sa agendom da nikakve Zajednice neće biti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

TREBALE MU PARE ZA TIKET, PA UZEO ŽENINU KARTICU: Došla je sa posla umorna i odmah legla da spava, to mi je bila idealna šansa (VIDEO)