GUDBAJ, EVROPO: Britanija napušta EU 29. marta 2019.
10. 11. 2017. u 23:20
Zvanični Brisel dao Londonu rok od dve nedelje da načini napredak oko "Bregzita". Ker: Dok se razgovara o "razvodu", i dalje smo "venčani", pa možemo i da menjamo stav!
Britanski pregovarač Dejvid Dejvis i Mišel Barnije, zastupnik EU za "bregzit", u petak u Briselu Foto AP
EVROPSKA unija dala je Velikoj Britaniji rok od dve nedelje da načini napredak u pregovorima u vezi sa napuštanjem zajedničke familije, dok sa Ostrva i dalje stižu kontradiktorni signali. Premijerka Tereza Mej namerava da zakonski definiše datum, pa i čas izlaska Britanije iz EU za 29. mart 2019. godine u 23 sata po lokalnom vremenu, dok britanski autor pravila razlaza Džon Ker kaže da, dok razgovori traju, Brisel i London ostaju "venčani", i mogu da promene stav u svakom trenutku.
Glavni pregovarač EU za "bregzit" Mišel Barnije upozorio je u petak, na kraju poslednje runde pregovora, da je potreban hitan napredak da bi se razgovori pomerili ka ključnim pitanjima kao što je trgovina. Rekao je da je ostvaren određen napredak oko pitanja prava građana na uzajamnim teritorijama, ali da ostaju druge teškoće.
PROČITAJTE JOŠ: Pregovarač EU: Bregzit je traćenje vremena i energije
Precizirao je da je neophodno da se obećanja koje je britanska premijerka Tereza Mej dala da će Britanija platiti finansijske obaveze pre nego što izađe iz EU pretvore u konkretne obaveze. Istovremeno, potrebno je precizirati i funkcionisanje granice sa Irskom, koja je članica EU, za razliku od Severne Irske koja to neće biti posle "bregzita".
Sa Ostrva, međutim, stižu oprečne izjave - od mogućnosti odustajanja od "bregzita" do želje da se on zakonski precizira - u sat. Britanski autor pravila za izlazak iz EU, člana 50 sporazuma, Džon Ker, tvrdi da Britanija može odustati od "bregzita" kad god to poželi, pre dana kada treba da izađe 2019. godine.
- Dok traju razgovori o "razvodu", strane su i dalje "venčane". Možemo promeniti stav u svakom trenutku - rekao je Ker i dodao da je britanska vlada obmanula glasače da veruju da je proces izlaska iz EU nezaustavljiv.
Tereza Mej

Koliko su britanski glasači, kao i poslanici podeljeni oko "bregzita", svedoči reakcija britanske premijerke Tereze Mej koja je poručila da neće tolerisati pokušaje da se "blokiraju demokratske želje britanskog naroda u pokušaju da se uspori ili zaustavi", izlazak zemlje iz EU. Vlada u Londonu planira da ozakoni datum izlaska iz EU kao zaštitu od odlaganja.
DA NE BUDE ZABUNE
Ministar nadležan za "bregzit" Dejvid Dejvis izjavio je da će vremenske odrednice biti unete u amandman Nacrta zakona o istupanju iz Unije, koji se trenutno sastavlja u parlamentu: "Taj amandman jasno ukazuje da će Velika Britanija napustiti Evropsku uniju u 23 sata 29. marta 2019", navodi se u Dejvisovom saopštenju, uz napomenu da je promena uneta kako bi se izbegla konfuzija.
PROČITAJTE JOŠ: "Bregzit" bez krčmara
ODLAZAK BRITANIJE NAJVIŠE KOŠTA NEMAČKU
DODATNIH 3,8 milijardi dolara koštaće Nemačku odlazak Velike Britanije iz EU. Kad konačno dođe do "bregzita", Berlin, koji u zajedičku evropsku kasu daje najviše od svih članica, moraće po svoj prilici dobrano da "pritisne" svoje poreske obveznike da bi se nadomestio manjak u briselskom budžetu.
Britanija je do sada obezbeđivala, posle Nemačke, najviše para za funkcionisanje EU pa će njen odlazak umanjiti prihod Unije za oko 10,2 milijarde evra posle 2019. godine, kad London sasvim napusti evropsku porodicu. U izveštaju iz Evropskog parlamenta precizira se da će dodatno izdvajanje Nemačke značiti čak 16 odsto više nego sada. Prošle godine je, recimo, ova zemlja u kasu EU uplatila 15,6 milijardi evra.
Primera radi, Francuska će morati da poveća svoje godišnje davanje za 1,2 milijarde evra, koje sada iznosi oko pet milijardi. "Brezgit" će dakle, ne samo povećati izdvajanje 27 članova EU, nego će sasvim promeniti distribuciju tog tereta.
I. S.
naranca
11.11.2017. 01:02
A nasi pametnakovici oce u rupu.Gledaj bre some, sta rade vitezovi!!!!!!
Komo sreće da i ostali pođu istim putem, eu tvorevina moći i kapitala, kapitalista
a mi mozda udjemo u trenutku tog glasnog prdeza u istu.
"Berlin, koji u zajedičku evropsku kasu daje najviše od svih članica, moraće po svoj prilici dobrano da "pritisne" svoje poreske obveznike da bi se nadomestio manjak u briselskom budžetu." - nece biti potrebe. Ugurace Nemci u EU i Srbiju, CG, mozda i Bih i Makedoniju da placaju unesto Nemacke.
@Peca - @peca Pa I Slovenija je davala najvise u YU kasu.Navodno.
Komentari (12)