U vreme Kosovskog boja Albanci čuvali stoku!
30. 06. 2016. u 13:36
Istoričari i arheolozi tvrde da je inicijativa Ramuša Haradinaja o podizanju spomenika Arbanasima palim u Boju na Kosovu neutemeljena, Do početka 17. veka živeli u planinama
INICIJATIVA Ramuša Haradinaja suštinski je politička izjava! Za nju ne postoje argumenti u srednjovekovnim istorijskim događajima na Kosovu i Metohiji i treba je odvojiti od istorije kao nauke u kojoj nema podataka da su Arbanasi u bilo kom bitnom broju učestvovali u Kosovskoj bici. Ako pak Albanci imaju verodostojne naučne izvore za ovu tvrdnju, neka ih obelodane i ponude javnosti.
Ovako je istoričar dr Miomir Gatalović iz Instituta za savremenu istoriju "Novostima" okarakterisao inicijativu Ramuša Haradinaja, da se na Gazimestanu podigne spomenik Albancima stradalim u Kosovskom boju za koji je naveo da je "jedan od najvažnijih u istoriji Kosova i Balkana".
- To što je Haradinaj za Vidovdan napisao na svom fejsbuk-profilu je besmisleno koliko je i besmisleno da se događaji iz srednjeg veka tumače u svetlu savremenih događaja, a ne iz ugla ondašnjeg vremena i prilika - nastavlja naš sagovornik. - A u to vreme vladar je, u slučaju rata, pozivao velikaše i oni su bili dužni da za bitku pošalju određen broj vojnika. Moguće je da je knez Lazar pozvao nekog arbanaškog vlastelina da u boj na Kosovu pošalje vojsku, ali i ako je tako, ne radi se o značajnom broju ljudi koji zaslužuju da im se podigne spomenik na Gazimestanu.
Da je broj Arbanasa koji su možda učestvovali u Kosovskoj bici mali, naš sagovornik potkrepljuje defterom, turskim popisom iz 1455. godine.
- U tom turskom defteru zapisani su vrlo precizni podaci - kaže Gatalović. - Oni kažu da u Oblasti Brankovića, koja čini oko 80 odsto teritorije današnjeg Kosova i Metohije, živi 12.985 Srba u 480 sela, a da ima 46 arnautskih kuća u 23 sela. Osim toga, taj popis govori da u Oblasti Brankovića ima 75 vlaških kuća u 34 sela, 17 bugarskih i pet grčkih kuća, kao i po jedna jevrejska i hrvatska kuća. Dakle, i šest decenija posle Boja, Srbi su najmnogoljudniji živalj Kosova i Metohije, što ukazuje na to da je tako bilo i u vreme Kosovske bitke i da je broj drugih naroda koji su u njoj učestvovali, mnogo manji.
Broj Arbanasa na Kosovu i Metohiji, po rečima našeg sagovornika, postepeno se uvećavao tek posle Velike seobe Srba 1690. godine.
- Do tog doba, odnosno do početka 17. veka, oni su uglavnom živeli na planinama i bavili se stočarstvom - objašnjava Gatalović. - Tek posle Seobe oni postepeno naseljavaju krajeve u kojima su živeli Srbi. Štaviše, od početka 19. veka Turci ih često koriste kao svoj pouzdan bedem prema Evropi.
Objašnjavajući da je inicijativa Ramuša Haradinaja istorijski neutemeljena, naš sagovornik dodaje i da u srednjem veku, u vreme Kosovske bitke, nacionalni identitet nije imao formu kakvu danas ima.
- Pojam nacionalnog identiteta kakav danas podrazumevamo, narodi su, uglavnom, prihvatili mnogo posle srednjeg veka - kaže Gatalović. - A nacionalni identitet Albanaca nastaje od Prizrenske lige, 1878. godine.
Sa istoričarom dr Miomirom Gatalovićem slaže se i arheolog dr Marko Popović. On kaže da inicijativa Ramuša Haradinaja nije potkrepljena činjenicama.
Dr Marko Popović

Inicijativa Ramuša Haradinaja izazvala je buru u srpskoj javnosti. Društvene mreže i portali srpskih novina i agencija usijali su se od komentara na vidovdansko oglašavanje lidera Alijanse za budućnost Kosova, na svom fejsbuk-profilu u kom "objašnjava" da se "ne sme zaboraviti uloga Albanaca u Kosovskom boju, koji je bio borba za zaštitu vrednosti evropske civilizacije". On je pozvao građane da podrže inicijativu i zahtevaju od kosovskih institucija da se u znak sećanja na Kosovski boj i albanske junake na Gazimestanu podigne spomenik.
SRBIJA DA SE OGLASI
- NAŠA država trebalo bi zvanično da reaguje na ovu inicijativu Ramuša Haradinaja - kaže dr Miomir Gatalović. - Sa istorijskim argumentima koje ima, Srbija treba da se obrati svim evropskim i institucijama Ujedinjenih nacija. U tome može da koristi utvrđene istorijske istine naših i stranih stručnjaka o Boju na Kosovu.
Dr Miomir Gatalović

Stevan
30.06.2016. 14:28
Koji su to albanski junaci,jel oni imaju svoje ime i prezime?
@Stevan - Наћи ће се већ, ако им затреба.
@Stevan - Ja koliko znam istoriju oni su trcali između srpske i turske vojske i prodavali kokiriki i semenke i ostali zanimaciju za zube i pravili lovu .
Amin
Šta vam je ljudi? Zar ste toliko ogrezli u šovinizmu i mržnji? Naravno da je na toj teritoriji bilo Albanaca i u to vreme, naravno da su svi bili hrišćanske vere što je u to vreme bilo osnovni identitet i nesumnjivo je da su kao deo vojske Vuka Brankovića učestvovali u bici. Sve i da ih je bilo petorica njihovo je pravo da im podignu spomenik. Ne vidim u čemu je problem. Ostavite se te etničke mržnje, ništa nam dobro nije donela.
Komentari (42)