Ekonomski patriotizam: Domaće proizvode bira 76,1 odsto kupaca

D. Marinković

15. 10. 2015. u 10:13

Koliko ekonomski patriotizam u Srbiji može da pomogne domaćoj privredi. Samo 37,1 odsto potrošača zna koji su srpski artikli. Stranci iznose zaradu

Економски патриотизам: Домаће производе бира 76,1 одсто купаца

Čak 20 odsto kupaca uopšte ne vodi računa da li je proizvod domaćeg porekla

DA li su građani upoznati odakle potiču proizvodi koje svakodnevno konzumiraju i dalje je - enigma? Ne samo zbog njihove neinformisanosti, već same strukture tržišta u vremenu liberalne ekonomije. Da li su danas, recimo, "grand kafa", "bananica", "smoki", "dijamant", "dukat", ili "C začin"... domaći, bez obzira na vlasničku stukturu.

Odnos potrošača prema kupovini domaćih proizvoda, njihovom kvalitetu, kao i informisanosti kupaca o tome šta su domaći proizvodi, analiziralo je početkom ove godine udruženje "Moja Srbija".

- Skoro polovina ispitanika, tačnije njih 49 odsto trudi se da kupuje domaće, oko trećine kupaca 28,5 kupuje domaće isključivo ukoliko je bolje ili jeftinije od uvoznog - kaže za "Novosti" Milan Ristić, predsednik tog Udruženja. - Oko 20 odsto kupaca uopšte ne vodi računa o tome da li je kupljeni proizvod domaćeg porekla. Istraživanje pokazuje da 37,1 odsto potrošača zna šta je to domaći proizvod, dok 38,5 odsto njih vezuje poreklo za vlasničku strukturu firme koja ga proizvodi.

Ristić napominje da je vrlo zanimljiv podatak da bi se dve trećine kupaca (76,1 odsto) u Srbiji češće opredeljivalo za domaće proizvode ukoliko bi postojala vidna oznaka o zemlji porekla. Inače, ovo udruženje je pokrenulo akciju "Birajmo domaće". Cilj ove akcije, kako kažu u udruženju, nije bojkot ničije robe nego podrška našoj robi. Kako objašnjavaju, njihova želja je da ukoliko je srpski proizvod cenovno i po kvalitetu konkurentan, treba uvek izabrati domaći, jer od sto potrošenih dinara na domaći proizvod u Srbiji ostaje čak 95.

Pitanja oko važnosti ekonomskog patriotozma, prema oceni privrednog konsultanta Dragoljuba Rajića, postavljena su u pravom času, jer to jeste veoma bitno za privredu zemlje, ali napominje da građani treba da budu svesni nekih stvari, jer manipulacija napravi više štete nego koristi.

- U savremenom pogledu na ekonomiju, svaka firma koja proizvodi na teritoriji vaše zemlje, zapošljava ljude u toj zemlji, ima značajan broj lokalnih dobavljača i plaća poreze državi i druge naknade lokalnim samoupravama jeste domaća kompanija - naglašava Rajić. - Dakle, iako je većinsko vlasništvo nekih domaćih brendova u rukama nemačkih, austrijskih, slovenačkih ili hrvatskih multinacionalnih kompanija, najveći deo obrta novca kompanije ostaje zemlji. Ipak, deo tog obrta odliva se iz zemlje kroz dobit kompanije.

Za ekonomiju zemlje kakva je naša, u uslovima slabe konkurentnosti, važno je svakako preferirati domaće proizvode.

- Krajnje je vreme da Vlada počne da se bavi razvojem zasnovanim na domaćim resursima, kao glavnom osloncu - kaže za "Novosti" Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača. - Uostalom, to rade skoro sve zemlje sveta.

NAŠE MILIJE

DRAGOLjUB Rajić kaže da je važno kupovati domaće proizvode, to jest one koji se proizvode na tlu Srbije:

- Generalno, smatram da građani pre kupuju domaće, čak i u situaciji kada domaća proizvodnja nekih proizvoda i nije na zavidnom nivou, ali to je zato što su uvozni proizvodi skuplji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (15)

naravno da ne znamo koji su srpski proizvodi

15.10.2015. 10:48

A kako da znam koji su srpski proizvodi kad kod nas država krije vlasnike preduzeća? U Srbiji je preduzeće a vlasnik stranac. Je l to srpski proizvod? Pa on će izneti novac napolje, zar ne?

lerimc

15.10.2015. 12:32

@naravno da ne znamo koji su srpski proizvodi - Nije tako. Procitaj text ponovo. Bitno je da se proizvodiu Srbiji a ko je vlasnik je nebitno. Znaci kupuj proizvedeno u Srbiji ili Republici Srpskoj.

Aleksa

15.10.2015. 12:40

@naravno da ne znamo koji su srpski proizvodi - Ako je vlasnik srbin nece izneti novac napolje?!Bitno je da je proizvod proizveden u srbiji, da su srpski radnici primili plate, da je porez placen republici srbiji, da su srpske sirovine koriscene itda ko ce pokupiti kajmak? mislim da je svejednoJa licno obracam paznju da je proizvedeno u srbiji kada biram izmedju vise proizvodjaca, dok npr moja zena se vodi iskljucivo cenom

no name

15.10.2015. 12:44

@naravno da ne znamo koji su srpski proizvodi - U pravu si za to "ciji je proizvod" ali ipak ljudi treba da obrate paznju i na bar kodove, one brojeve od 13 cifara... 1. SRPSKI prozivod pocinje brojem 860... 2. "bratski nam hrvatski" pocinje 385... 3. Slovenacki 383.... 4. BiH 387... Pa sada ipak birate domace. Pritom izbegavajte "bratski" Frikom.Dijamant, kao i prozvode firme ili uvoznika "AGROFRUKTUS".

Kalimero

15.10.2015. 14:02

@naravno da ne znamo koji su srpski proizvodi - Nije ni tako. Meni nije bitno da se samo proizvodi u Srbiji već da je kompanija koja proizvodi u većinskom srpskom vlasništvu. Dakle, kupujem proizvode samo srpskih proizvođača kada mogu da biram.@ Aleksandar da ne banalizujemo temu nabavkom sirovina ili poluproizvoda jer je to klasično opravdanje jednog nemarnog srpskog potrošača koji ne želi da zamara svoj hedonistički mozak istraživanjem koje traje par sekundi. Dobar deo Srba nažalost pati od toga za razliku od okruženja...

Aleksandar

15.10.2015. 13:10

Sta je danas zapravo 100% domace je jako tesko pitanje. Sirovine se uvoze a onda se prave poluproizvodi ili gotovi proizvodi. Ili, sta ako se nesto proizvodi u Srbiji, a vlasnik je strana firma (na primer bananice, smoki)... Da li je to onda domace? Ja licno ne patim od toga. Kupujem sta mogu da priustim, nemam nista protiv i da probam strane proizvode.

Stefan

15.10.2015. 13:48

@Aleksandar - Što više budemo isprobavali strane proizvode, to je veća mogućnost da će nam deca u budućnosti krckati domaći šipak, ne iz patriotskih razloga, nego što u domaćoj ekonomiji novca u opticaju neće biti ni za 'leba.

Stefan

15.10.2015. 13:44

U Novom Sadu, na svim gradskim i prigradskim pijacama, se prodaje mahom mađarska roba, za koju preprodavci dobijaju povraćaj PDV-a pri izlasku iz Mađarske, a u Srbiji za tu istu robu ne plaćaju porez, niti je carine. Ako uzmemo u obzir i rad na crno tih ljudi, novac koji umesto da se uliva u budžet naše zemlje direktno se izliva u Mađarsku, dok mali procenat tog novca ostaje u sivoj ekonomiji. Za to se u pokrajini zna godinama unazad, ali niko ništa nije uradio po tom pitanju...

Dumar

15.10.2015. 13:58

Nadjite nacin da znamo cije proizvode kupujemo. I nemojte, tako ne moze, nego kako moze. To sam nekad trazio i od svojih saradnika. Sigurno postoji modus da pomognemo kupovinom domacih proizvoda.

Татјана

15.10.2015. 15:03

Домаће ми је милије од свих бајадера, аргета паштета и Фрикомових сладоледа заједно! Сматрам да је мој патриотски избор изнад свих закона људских, па и овог нашег којег су писали домаћи велеиздајници. Дражи ми је Чипси из Бачког Маглића, иако га је преузела фирма Пепсико, од Чипсоса чије су сировине из ХР, иако са предње стране кесице стоји печат ''произведено у СР''. Да ли схватате да су ваши прећутни избори, драги моји суграђани, изнад свих закона?! То је нешто што нико не може да вам одузме!

Advokat

15.10.2015. 20:16

Kupovinom proizvoda napravljenih u Srbiji (zemlja porekla: Srbija) zadrzavaju se postojeca I stvara mogucnost otvaranja novih radnih mesta. Bez obzira na vlasnicku strukturu, vlasniku ide na ime profita deo... Ali deo ide na pdv, poreze, plate, opet poreze, dobavljace koji opet placaju poreze, zaposljavaju i td

Маја М.

16.10.2015. 17:11

@Advokat - Слаба је то вајда за државу Србију. Већи део изнесу!

Shx

15.10.2015. 23:30

Za 4 godine zivljenja u Srbiji nijednom nisam bio u ideji ili merkatoru. Takodje nijedan proizvod iz hrvatske ili slovenije nisam kupio. Tacka. Zao mi je sto Dis nije imao vise radnji vec sam bio vise orjentisan na Maxi i Tempo, ali sta je tu je. Trenutno zivim u nemackoj i vidim koliko nemci kupuju svoje auto proizvode. Tako se podrzava drustvo.

Проф. др Миладин М. Шеварлић

17.10.2015. 06:07

Да би српски производи нашим потрошачима били препознатљиви, произвођачи у Србији би требали да поштују члан 10 Устава РС (2006) и тачку 19 Изјаве о приступању Србије ЕУ и да на амбалажи користе ћирилично писмо - по основу чега ће потрошачима бити видно препознатљиви на полицима самопослуга препуним увозне робе и робе произведене у Србији (чак и у фирмама у српском власништву) на чијој су амбалажи назив и друге карактеристике исписане latiničnim писмом.

Проф. др Миладин М. Шеварлић

17.10.2015. 06:14

Наставак коментара: Чак су на амбалажи и производа произведених у Србији наведене основне информације о произвођачу и производу за потрошаче у Србији и Црној Гори на latiničnom писму, а за Македонију на македонској кирилици и за Бугарску на бугарској ћирилици. Када произвођачи у Србији буду поштовали српски језик и ћирилично писмо уверен сам да ће им се и продаја производа на домаћем тржишту значајно повећати. Зато смо и покренули Друштвену акцију Ћирилично писмо у тржишним комуникацијама!