INTERVJU Profesor dr Edita Stokić: Kovid 19 može da bude okidač za nastanak dijabetesa

I. Kovačić

16. 12. 2020. u 15:00

Sa pojavom novog virusa korona došli smo u situaciju da se borimo sa dve ukrštene epidemije: masovne nezarazne bolesti - gojaznosti i udružene sa dijabetesom tipa dva i virusnom infekcijom kovid 19.

ИНТЕРВЈУ Професор др Едита Стокић: Ковид 19 може да буде окидач за настанак дијабетеса

Foto. M. A. Mišić

Ono što smo uočili na početku pandemije, definitivno se potvrdilo - prisustvo gojaznosti i šećerne bolesti tipa dva je podloga i za češće oboljevanje od kovida 19 virusne infekcije, i za težu kliničku sliku ove zarazne bolesti, nažalost, i za njen fatalan ishod. Tokom pandemije u kojoj je dosad obolelo više od 71 milion ljudi u svetu, postalo je jasno da kovid 19 virusna infekcija može da bude i okidač za razvijanje dijabetesa.

Upozoravajući i na ovu moguću posledicu infekcije virusom SARS-KoV2 profesor dr Edita Stokić, internista-endokrinolog i direktor Kliničkog centra Vojvodine, u intervjuu za "Novosti", objašnjava da kod određenog broja pacijenata infekcija novim virusom korona dovodi do oštećenja funkcije pankreasa, dok se kod nekih dijabetes tipa dva javlja kao posledica lečenja kovid 19 virusne infekcije lekovima iz grupe kortikosteroida.

* Znači li to da sada u praksi imamo još jedan novi, prilično veliki rizik vezan za gojaznost?

- Nažalost, da. Gojazne osobe imaju brojnije i teže komplikacije virusne infekcije kovid 19, i brže razvijaju kliničku sliku koja zahteva lečenje u jedinicama intenzivne nege, pa i mehaničku ventilaciju. I Evropska asocijacija za studije o gojaznosti dala je smernice da se gojaznost posmatra kao značajan faktor rizika za razvoj kovida 19 virusne infekcije.

TIMSKO LEČENjE

* KOLIKO je teško lečiti dijabetesne bolesnike od kovida 19, koji se i sam za sebe pokazao kao vrlo ozbiljna sistemska bolest, a ne samo respiratorna, kao što se mislilo na početku pandemije?

- Ti pacijenti su poseban izazov u smislu prilagođavanja terapije. Zato smo u Kliničkom centru Vojvodine organizovali posao tako da nam dijabetesni bolesnici leže na jednom kovid-odeljenju, a njihovim lečenjem uz anesteziologe u jedinicama intenzivne nege rukovode i dijabetolozi.

* Posledice gojaznosti već decenijama merimo i porastom dijabetesa tipa dva.

- Te dve bolesti "putuju" zajedno. Istraživanja su pokazala da će 2025. godine 20 odsto muškaraca i žena biti gojazno. Mi živimo u uslovima povećanog nivoa energetskog unosa, a smanjene potrošnje, pa tako na svakih 10 godina postajemo teži 1,5 kilograma. S druge strane, poznato je da je stomačna gojaznost poseban faktor rizika za dijabetes tipa dva. Znači, ne postajemo samo teži iz godine u godinu, nego i širi jer dobijamo i u obimu struka. Paralelno sa porastom broja gojaznih, povećava se i broj dijabetesnih bolesnika.

* Upozorenja stručnjaka da će do toga doći, izgleda, nisu ozbiljno shvaćena.

- Mi smo pre dve decenije osobe sa indeksom telesne mase većim od 30 svrstavali u gojazne, a kada je taj indeks veći od 40 u ekstremno gojazne. Otišli smo toliko daleko da sada imamo i indeks veći od 50, i to su super-gojazni.

* Koliko je opasno kada se kod takvih ljudi razvije i šećerna bolest?

- Dijabetes, naročito ako nije dobro kontrolisan narušava zdravlje kompletnog organizma. Takođe, čini ga i podložnim infekcijama.

* Da li baš svako povećanje telesne mase vodi ka dijabetesu?

- Čim indeks telesne mase pređe 25, rizik se povećava. Broj dijabetesnih bolesnika je u stalnom porastu. U Srbiji imamo oko 700.000 ljudi sa ovim oboljenjem.

* Izgleda da više nije dovoljno samo da se nivo šećera u krvi drži u normali, nego da se od posledica dijabetesa zaštite i drugi organi?

- Upravo to je novi terapijski pristup, jer dijabetes "napada" sve organe i dovodi do različitih komplikacija. Recimo, kada smo jednom vrstom lekova hteli da regulišemo nivo glikemije u krvi za, na primer, 5mmol/l, istovremeno smo kod obolelog beležili porast u telesnoj masi od pet kilograma. Dakle, svako značajno sniženje nivoa šećera u krvi pratio je dobitak u telesnoj masi. To je i za lekare, i za pacijente bilo poražavajuće. Naime, već gojazni pacijenti su postajali još gojazniji, a oni koji nisu imali višak kilograma postepeno su ih dobijali.

* Postoji li način da se to sada izbegne?

- Sa najsavremenijom generacijom lekova koji se nazivaju GLP 1 receptor agonisti (GLP 1 RA) postiže se nivo glikemije u krvi u granicama normale, uz značajno smanjen rizik od hipoglikemijskih epizoda. Pacijent ne dobija u telesnoj masi, a istovremeno delujemo na snižavanje krvnog pritiska i na kardiovaskularni sistem. Takođe, pod uticajem ovih lekova želudac se sporije prazni, i produžava se osećaj sitosti. Upravo zbog njihovog uticaja na centre za osećaj sitosti i gladi, oboleli od dijabetesa može i da redukuje telesnu težinu, da smrša.

Dr Edita Stokić / Foto. M. A. Mišić

* Može li taj efekat i da se izvaga?

- Studije su pokazale da je benefit u redukciji telesne mase veoma značajan. Za 40 nedelja, koliko je trajalo ispitivanje pacijenata koji su se lečili GLP 1 RA, ispostavilo se da je svako od njih smršao, u proseku, oko 6,5 kilograma. U istraživanju efekta ovih lekova učestvovao je i Klinički centar Vojvodine, odnosno naša Klinika za endokrinologiju. To, praktično, znači da imamo značajno iskustvo u primeni ove vrste lekova. Treba reći i da novi preparati insulina, takođe, ne dovode do gojaznosti i hipoglikemije kao oni stariji, i da insulin i te kako zadržava svoje mesto u terapiji.

* Za koliko bi trebalo da se smanji telesna težina da bi se smanjio i rizik od šećerne bolesti?

- Mnogi su ubeđeni da bi to trebalo da bude radikalno, maltene da ponovo mogu da obuku odelo sa mature. Istina je da redukcija telesne mase za pet do 10 odsto značajno umanjuje rizik od poremećaja glikoregulacije.

* Nije važno samo da se spusti nivo šećera, nego i da se zaštite, recimo, srce i krvni sudovi koje dijabetes, takođe, oštećuje?

- Kardiovaskularni sistem kod dijabetesnih bolesnika je posebno ugrožen i podložan razvoju komplikacija. Ali, primenom novih lekova to može da se spreči. Prvo je učeno da GLP 1 RA deluju na sniženje sistolnog (gornjeg) krvnog pritiska i to za 7,3 milimetera živinog stuba. Zatim, oni dovode i do redukcija lošeg holestrola (LDL). Deluju i na nakupljen plak na krvnim sudovima, poboljšavajući zidnu površinu krvnog suda. Studije su pokazale da njihova primena smanjuje razvoj infarkta i šloga za čak 52 odsto.

* To, ipak, ne znači da nove terapije pacijente amnestiraju od discipline, bez koje dijabetes ne može da se drži pod kontrolom?

- Svakako. Činjenica je da su ovi novi lekovi izuzetni, ali to nisu "čarobne pilule". I dalje je u lečenju svake vrste narušene glikoregulacije prva i osnovna terapija dijetetski režim ishrane. Nema te tablete koja može da pobedi suvišne kalorije, loš izbor namirnica, nedovoljno kretanja, pušenje i upotrebu alkohola.

* Kakva su iskustva iz zemalja koje već primenjuju novu terapiju?

- Primena ovih lekova se ispituje još od polovine prošloga veka, a na svetskom tržištu su prisutni već deceniju, i stalno se pojavljuju nove, savremenije generacije GLP 1 RA. Mehanizam njihovog delovanja ogleda se u tome što oni na nivou pankreasa deluju tako da povećavaju lučenje insulina, a smanjuju lučenje glukagona, istovremeno dovodeći i do mogućnosti povećavanja mase ćelija koje proizvode insulin, ali bez pojave hipoglikemijskih incidenata.

* Na koji način se taj efekat proverava?

- Oni ostvaruju najpotentniji efekat na sniženje šećera u krvi, što merimo ispitivanjem tromesečnog šećera, zapravo HbA1C testom. Pokazalo se da se ovom terapijom za 1,8 do 2 odsto snižava hemoglobin A1C, a sa svim drugim antidijabeticima za svega 0,5 do 1 odsto.

* Mnogi su uvereni da je dijabetes neminovnost, čak i ako oboleli imaju zdrave životne navike.

- To nije istina. Uz pravilnu ishranu i redovnu fizičku aktivnost dijabetes može dugo da se drži u fazi "spavanja", dakle da se odloži bolest. To, definitivno nije bolest koja ne može da se izbegne.

U PRAVO VREME

* NOVI lekovi o kojima govorite kod nas još nisu dostupni o trošku zdravstvenog osiguranja.

- Ne, ali su iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje najavili da će oni biti uključeni na pozitivnu listu medikamenata koji se izdaju o trošku osiguranja do kraja ove godine. Mislim da je sad pravi trenutak za to, i Fond je to prepoznao jer imamo veliki broj dijabetesnih bolesnika obolelih od kovida 19 kojima su ovi medikamenti od vitalnog značaja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

RED SUNCA, PA RED KIŠE: Evo kakvo nas vreme očekuje danas