POSLE DECENIJE I PO PAUZE: "Torlak" pravi 200.000 vakcina protiv gripa

B. RADIVOJEVIĆ

22. 09. 2020. u 14:00

SRBIJA će za ovu sezonu, verovatno, imati više vakcina protiv gripa nego ikad dosad - najmanje 600.000 doza, što je gotovo duplo više nego što se inače obezbeđuje za zaštitu najugroženijih o trošku osiguranja.

ПОСЛЕ ДЕЦЕНИЈЕ И ПО ПАУЗЕ: Торлак прави 200.000 вакцина против грипа

Foto N. Skenderija

Posle punih 15 godina pauze, na tržištu se, uz stranu, očekuje i domaća, "Torlakova" vakcina - TorVaxFlu.

Doktorka Vera Stojiljković, direktorka nacionalnog Instituta za virusologiju, vakcine i serume, otkriva za "Novosti" da je domaća vakcina već registrovana.

- Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" je od Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije dobio rešenje kojim je izdata dozvola za lek TorVaxFlu, vakcinu protiv sezonskog gripa, splitovanu, inaktivisanu - kaže dr Stojiljković.

Domaću vakcinu protiv gripa, koju je "Torlak" proizvodio od 1962. godine, nismo imali još od 2005, i štitili smo se uvoznim, najčešće "Sanofi Pasterovim" cepivom.

- Proizvodnja ove vakcine teče u skladu sa planom proizvodnje Instituta za 2020. godinu - objašnjava dr Stojiljković. - Trenutno je u toku proizvodnja aktivne komponente vakcine protiv gripa, nakon čega vakcina prolazi kroz proces kontrole kvaliteta. Potom sledi faza kombinovanja, punjenja i finalizacije vakcine, koja će, po dobijanju sertifikata od Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, biti spremna za distribuciju.

Dr Vera Stojiljković, Foto N. Skenderija

Torlakova TorVaxFlu sezonska vakcina protiv gripa po sastavu je trovalentna, a po svom svojstvu - mrtva, tj. inaktivisana. Čine je tri vakcinalna soja preporučena od Svetske zdravstvene organizacije za severnu hemisferu za sezonu 2020/2021. To su sojevi H1N1, koji je izazvao pandemiju svinjskog gripa 2009. godine, zatim H3N2 i

B/Viktorija soj.

- Za sezonu 2020/2021, Institut "Torlak" je, shodno svom planu proizvodnje za 2020. godinu i iskazanim potrebama države, u mogućnosti da proizvede više od 200.000 doza vakcine protiv gripa - kaže dr Stojiljković.

SVI TRAŽE DODATNE KOLIČINE

VAKCINACIJA protiv gripa obično počinje polovinom novembra, a vakciniše se oko 250.000 ljudi. Prošle sezone je interesovanje bilo veće, pa je posle početnih gotovo 300.000 doza, koje su brzo utrošene, obezbeđeno naknadno još 50.000. Ovu vakcinu o trošku osiguranja dobijaju najosetljivije kategorije stanovništva - hronično oboleli, stariji od 65 godina, zaposleni u zdravstvu, vojsci, policiji, trudnice posle prvog trimestra... Ove godine je u celom svetu pojačano interesovanje za sezonsku zaštitu od influence zbog straha od sudara gripa i kovida, pa sve zemlje traže dodatne doze vakcine.

SIROVINA Uzorci virusa, Foto N. Skenderija

Kada proizvodnja bude završena, nakon svih izvršenih kontrola koje radi sam proizvođač, uzorci vakcine se dostavljaju na kontrolu Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije, a puštaju u promet po dobijanju sertifikata ovog regulatornog tela.

Ako sve bude po planu, očekuje se da će domaća vakcina biti dostupna u oktobru, najkasnije u novembru, dok bi ona kupljena od stranih proizvođača, prema potpisanim ugovorima, trebalo da stigne do 1. oktobra.

Foto N. Skenderija

Republički fond zdravstvenog osiguranja je obezbedio u prvoj turi 344.920 doza cepiva. Sa "Farmalogistom" je po ceni od 795 dinara po dozi ugovorena četvorovalentna vakcina protiv gripa za starije od tri godine, koju proizvodi "Abot". Vakcina za uzrast do 36 meseci, koja košta 1.194 dinara i četvorovalentna je, ugovorena je sa "Torlakom", koji je kupuje od "Sanofi Pastera".

RFZO je, kako saznajemo, obezbedio još doza, tako da sada očekuje isporuku ukupno oko 400.000. I RFZO i Ministarstvo zdravlja sa proizvođačima i zastupnicima trenutno pregovaraju i o dodatnim količinama, jer je cilj da se ove godine, zbog epidemije kovida 19, što više ljudi zaštiti od sezonskog gripa.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE MATERNJEG JEZIKA: Važnost očuvanja kulturnog identiteta