DRŽAVA NIJE ODUSTALA OD ĆIRILICE: Lingvisti pozdravljaju najavu da bi do 15. septembra trebalo da bude gotov nacrt zakona o jeziku i pismima

Lj. BEGENIŠIĆ

06. 08. 2021. u 11:00

NAJAVU predsednika Aleksandra Vučića da bi do 15. septembra, kada se obeležava Dan jedinstva, trebalo doneti nacrt zakona o zaštiti i upotrebi srpskog jezika i pisma lingvisti ocenjuju kao - sjajnu vest. Ali i dodaju: još kada bi bila realizovana!

ДРЖАВА НИЈЕ ОДУСТАЛА ОД ЋИРИЛИЦЕ: Лингвисти поздрављају најаву да би до 15. септембра требало да буде готов нацрт закона о језику и писмима

Izložba o Ćirilu i Metodiju / Foto A. Stanković

- Zasigurno ništa bitnije simbolično ne bi moglo potvrditi Dan (srpskog) jedinstva. Jer, znano je i toliko puta ponovljeno da su srpski jezik i ćirilica osnovi srpskog nacionalnog identiteta - kaže, za "Novosti", prof. dr Miloš Kovačević.

Vučićeva najava ponovo je na dnevni red vratila pitanje zakonske zaštite ćirilice, koje je bilo skrajnuto nakon što je Sekretarijat za zakonodavstvo Vlade Srbije odbacio postojeći predlog zakona koji je godinama čamio u fioci. Ponovnim pokretanjem ove teme potvrđeno je da država ne odustaje od zaštite srpskog pisma.

Ipak, sumnju u realizaciju ovog posla kod lingvista izaziva činjenica da je donošenje propisa više puta najvljivano, pa umesto da bude usvojen, zakonski predlog je vraćen na doradu.

- Nažalost, sumnju da i ova najava može biti samo "prazna priča" podgreva sedam takvih najava koje je predsednik Srbije objavio u poslednje tri godine - ističe prof. Kovačević. - U međuvremenu, Srbija ne da nije usvojila napravljene izmene zakona o jeziku i pismima, nego je usvojila zakon protiv srpskog jezika, samo što se on tako ne zove nego se zove Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Daće bog da je predsednik shvatio da je prošlo vreme samo deklarativne podrške srpskom jeziku i ćirilici, jer bez konkretne državne podrške ćirilica, koje danas gotovo samo na groblju ima, teško može da opstane.

Istovremeno, lingvisti smatraju da novi nacrt nije potrebno pisati, jer već postoji zakonski predlog kojim su rešena sva bitna pitanja.

- Nacrt zakona već postoji u fiokama Vlade i u njegovoj izradi učestvovali su najeminentniji srbisti iz Odbora za standardizaciju - ističe prof. Kovačević. - Ukoliko pak država smatra da treba praviti novi nacrt, nadam se da to neće praviti lingvistički nepismeni političari, kakav je bio slučaj sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. Zakon o jeziku u kome ne bi učestvovala jezička struka može biti samo jezička karikatura zakona.

Novi zakon, po mišljenju profesora Kovačevića, treba strogo da razgraniči samo dve sfere upotrebe jezika i pisma: službenu i privatnu (individualnu).

- Bez toga, svaki zakon će biti samo prividna zaštita srpskog jezika i ćirilice. I nastavak širenja jezičke nekulture, i odumiranja ćirilice - kaže naš sagovornik.

I prof. Sreto Tanasić, predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika, smatra da taj propis treba, između ostalog, da obaveže na upotrebu srpskog standardnog jezika u svim oblastima života i zastupljenost nastave srpskog jezika.

- Posebno je važno da on garantuje da se drugim zakonima neće ugrožavati srpski jezik, kako se ne bi dešavale stvari kao sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti - kaže Tanasić i dodaje da su spremni da odgovore na pozive države i sarađuju na jezičkim pitanjima.

UVAŽITI POSTOJEĆA REŠENjA

NE bi smelo da se dogodi da se u sada najavljenom zakonu pojave stavovi koji bi išli ispod odredaba predloženih postojećim predlogom zakona ili da budu u suprotnosti sa njima - kaže dr Marina Spasojević iz Instituta za srpski jezik SANU. - I u izradi ove verzije zakonodavac bi morao da uključi struku, odnosno Odbor za standardizaciju srpskog jezika. Samo tako sastavljen zakon bio bi prihvatljiv za srpsku jezičku zajednicu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!