Plan obnove naselja Cerak stoji u fioci: Opština dokument prosledila komunalnim preduzećima, odgovor se još čeka

M. STANOJKOVIĆ / G. NOVAKOVIĆ

13. 02. 2020. u 11:40

Arhitekta Milenija Marušić izradila strategiju rekonstrukcije kulturnog dobra

План обнове насеља Церак стоји у фиоци: Општина документ проследила комуналним предузећима, одговор се још чека

Foto P.Mitić

BUDUĆI da se u naselju Cerak vinogradi ništa nije značajno promenilo od proglašenja ovog stambenog kompleksa za kulturno dobro, glavni projektant arhitekta Milenija Marušić uradila je predlog Razvojne strategije rekonstrukcije, revitalizacije i modela upravljanja naseljem. Dok ovaj dokument od juna prošle godine skuplja prašinu u nekoj gradskoj fioci, problemi stanara se množe, a arhitektonski biser se urušava.

U razgovoru za "Novosti", Milenija Marušić kaže da se nadala da će posle stavljanja naselja pod okrilje Zavoda za zaštitu spomenika, moći malo da odahne i da će se o naselju brinuti i sve gradske institucije. Međutim, njeno angažovanje i posvećenost Ceraku, koji je projektovala zajedno sa suprugom Darkom i Nedeljkom Borovnicom, još trajeu i čine se neophodnim.

- Očekivala sam da se svi potrude oko Ceraka, te sam uradila Strategiju zajedno sa stanarima - kaže Marušićeva. - Stanari su napisali svoje želje i inicijative i taj dokument smo predali Opštini Čukarica.

Kako stoji u tekstu Strategije, hitno treba da se snimi postojeće stanje objekata i partera, da se uporede sa projektovanim i da se pristupi rekonstrukciji i revitalizaciji naselja. Jedan od prioriteta je obnova kolskog saobraćaja i rešavanje problema sa manjkom parking mesta, jer u naselju Cerak 1 nije urađeno sve što je projektovano, a bile su planirane i dve velike garaže.

- Predlog je da se obnove pešačke komunikacije sa osvrtom na postavljanje rampi za kretanje osoba sa invaliditetom. Treba da se urade, hitno i pre svega, rekonstrukcija i popravka stambenih objekata, zidova, krovova i fasada, kao i svega što je usled neodržavanja propalo, devastirano neodgovorajućim intervencijama i ilegalno izmenjeno - priča arhitekta.


Foto P.Mitić


Prema rečima naše sagovornice, pri izgradnji naselja insistirano je da materijali budu domaće proizvodnje. Oni i dalje mogu da se nađu. Osim Opštine Čukarica, čini se kao da niko više nema sluha za ovo proglašeno kulturno dobro. Kako stoji u Strategiji, sa tekstom dokumenta upoznata je Direkcija za zemljište i izgradnju Beograda, kojoj je Opština 3. jula 2019. prosledila dokument kao potencijalnom investitoru. Međutim, nezvanično saznajemo iz ove institucije, ovaj dokument kao da do njih nije ni stigao, a i da jeste kažu da nisu nadležni za uređenje Ceraka.



- Opština je Gradu podnela inicijativu da odrede komunalna preduzeća koja će redovnije brinuti o naselju, i da u to bude uključen i Zavod za zaštitu spomenika. Čekamo na odgovor - rekli su nam iz Opštine Čukarica.

Kako nam je priznala Milenija Marušić, bila bi mirna i sigurnija u obnovu naselja kada bi se pronašao pogodan model upravljanja naseljem, poput tela ili preduzeća koji bi bili operativna organizacija zadužena za funkcionisanje naselja. Osnivanjem samostalnog preduzeća po uzoru na JP "Beogradska tvrđava" i JP "Ada Ciganlija", realizacija planiranja aktivnosti bila bi efikasnija.


NEOSTVARENO

OSIM urgentnih stvari koje moraju da se poprave, Strategija sadrži i predloge objekata koji su i ranije planirani ali do sada nisu ostvareni. Tu spada izgradnja ustanova za dnevni boravak dece i starih, pravoslavne crkve, kao i veliki višenamenski centar sa sadržajem usluga trgovine i kulture neophodnih naselju.


POSTAVKA U MOMA

NASELjE Cerak vinogradi u januaru 2019. proglašeno je za kulturno dobro. Selekcijom iz obimne građe, izabrano je za izlaganje u Muzeju moderne umetnosti (MOMA) u Njujorku, u okviru izložbe Betonska utopija - arhitektura Jugoslavije 1948-1980. Postavka je trajala od jula 2018. do januara ove godine. Nakon izložbe, naselje je odabrano za stalnu kolekciju, čime je potvrđeno njegovo mesto u svetskoj arhitekturi.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Maja

14.02.2020. 02:31

Slažem se sa napisanim tekstom, ali je MNOGO BITNIJE (a krije se i mnogi ne znaju), da PRVO TREBA ZAMENITI KANCEROGENE AZBESTNE ZIDOVE, koje imamo u stanovima!!! Kao i AZBESTNE PLOČE kojima su ulazi "oblepljeni" od prizemlja, do krova!

dove

14.02.2020. 07:33

Za pocetak obnovite staze i stepenista kojima hodamo, o crkvama i trznim centrima razmisljajte naknadno. U naselju je za 34 godine uradjeno sledece: ofarbane su klupe jednom.