(MAPA) TRI NEDELJE RATA U IRANU Trampov glavni problem: Ni proglašenje pobede ga neće spasiti od ovoga (VIDEO)

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

24. 03. 2026. u 06:33

PROŠLE su tri nedelje od početka rata SAD i Izraela protiv Irana. Godine 2003. upravo toliko vremena bilo je potrebno Amerikancima da razbiju iračku vojsku i zauzmu Bagdad.

(МАПА) ТРИ НЕДЕЉЕ РАТА У ИРАНУ Трампов главни проблем: Ни проглашење победе га неће спасити од овога (ВИДЕО)

Foto: Veštačka inteligencija

Sada, međutim, za Sjedinjene Države sve ide daleko od tako brzog pobedničkog marša.

Već je jasno da su u početku računali na ponavljanje iskustva Venecuele, kada je pritisak na Nikolasa Madura doveo do nagle korekcije politike zemlje u pravcu koji je diktirao Vašington.

Slično su, po svemu sudeći, želeli da postupe i u Teheranu – da likvidiraju rukovodstvo Irana, nakon čega bi njegovi naslednici pristali na „dogovor“ sa Amerikancima.
Ali to nije uspelo. Rat traje već tri nedelje, ali Iranu, uprkos pobedničkim izveštajima Amerikanaca i Izraelaca, još uvek ne ponestaju ni rakete ni dronovi. Prema nekim procenama, Iranci su čak povećali intenzitet udara, uključujući i na naftno-gasne objekte u zemljama Persijskog zaliva.

Ilustracija telegram rybar

Zbog toga, kao i zbog blokade Ormuskog moreuza, cene nafte su naglo porasle. Istovremeno, sam Iran bez problema prodaje svoju naftu, povećavajući prihode zahvaljujući većoj izvoznoj ceni, a uz to naplaćuje prolaz brodovima kroz moreuz.

Simbol nemoći SAD u ovoj situaciji postala je namera da se ukinu sankcije na iransku naftu kako bi se snizile cene na svetskom tržištu (iako bi to dodatno ojačalo vojno-ekonomsku poziciju Irana).

Povremeno se pokreće pitanje kopnene operacije SAD i Izraela protiv Teherana. Ali Sjedinjene Države praktično nemaju značajne kopnene snage u regionu (što je ključna razlika u odnosu na 1991. i 2003. godinu). Čak je i flota povučena na veću udaljenost od obale kako bi se smanjili gubici.

Ilustracija telegram rybar

Mediji pišu o 5.000 marinaca koji se upućuju ka Bliskom istoku. Smatra se da bi mogli pokušati da zauzmu ostrvo Hark, preko kojeg prolazi oko 90% izvoza iranske nafte.

Ali, kao što je već rečeno, prvo – to neće biti lako izvesti. Drugo – nije izvesno da bi Iran nakon toga pristao na ustupke. Treće – gotovo sigurno bi stradali naftno-gasni objekti širom regiona, što bi dovelo do eksplozije cena nafte. A toga se, sudeći po reakcijama Vašingtona, ipak pribojavaju. Pored toga, zauzimanje Harka ne bi deblokiralo Ormuzski moreuz.

Foto: Profimedia, Depositphotos

Za vojni poraz Irana kopnenim snagama bile bi potrebne stotine hiljada, pa čak i milioni vojnika – što SAD trenutno nemaju na raspolaganju.

U takvoj situaciji, Sjedinjene Države imaju izbor između dva puta, od kojih su oba veoma teška.

PRVI – da odmah okončaju rat, proglašavajući „pobedu“, što neki savetnici predlažu predsedniku Donaldu Trampu. Njegove nedavne izjave o mogućem „smanjenju operacije jer su gotovo svi ciljevi postignuti“ takođe ukazuju na tu opciju.

Ali u praksi, to bi značilo priznavanje faktičke pobede Irana, koji je u međuvremenu uspostavio kontrolu nad Ormuzskim moreuzom, a SAD tome nisu uspele da se suprotstave. Čak i ako Tramp proglasi pobedu i okonča rat, to ne znači da će Iran deblokirati moreuz – on će ga zadržati pod svojom kontrolom.

Kada Tramp kaže da SAD moreuz nije važan jer ga ne koriste, i da njegovo otvaranje treba da rešavaju druge zemlje koje zavise od tog pravca, to u suštini znači da im savetuje da pregovaraju sa Teheranom.

Teško je zamisliti da bi Evropa, sa znatno slabijom mornaricom od američke, samostalno ušla u rat sa Iranom. Isto važi i za Indiju, Kinu i druge nezapadne zemlje.

Sve one će pre ići putem dogovora sa Teheranom, kao i monarhije Persijskog zaliva kojima je potrebno da obnove izvoz. Ako bude neophodno da se „rešavaju pitanja“ sa Iranom (i njegovim saveznicima poput Kine i Rusije), one će to i učiniti.

Na taj način, američki uticaj u ključnom regionu sveta bio bi gotovo u potpunosti poništen – iako je cilj bio upravo suprotan: preuzimanje kontrole nad iranskim energetskim resursima.
Ako bi se rat okončao u ovoj fazi, to bi predstavljalo strateški poraz SAD, veći čak i od Vijetnama ili Avganistana.

Zato mnogi posmatrači ne veruju u retoriku o „smanjenju operacije“, pogotovo jer Tramp istovremeno poručuje da ne namerava da prekine vatru.

To vodi ka DRUGOM PUTU – nastavku rata sa ciljem prinuđivanja Teherana na kapitulaciju: daljim bombardovanjem, likvidacijom lidera, podsticanjem unutrašnjih pobuna ili pokušajem ograničenih kopnenih operacija, poput zauzimanja Harka.
Iako postoji skepticizam u pogledu uspeha SAD, taj scenario ne treba u potpunosti isključiti – američki vojni potencijal je i dalje izuzetno veliki.
Međutim, rizici su brojni.

Foto US NAVY

PRVI – gubici. Rat je nepopularan u SAD, i svaki veći broj žrtava može izazvati političku krizu unutar zemlje.

DRUGI – ekonomske posledice: rast cena, inflacija i povećanje budžetskih troškova, što dodatno opterećuje državni dug.

TREĆI – spoljna podrška Iranu, pre svega od strane Kine. To bi značajno povećalo otpornost Irana i umanjilo šanse za uspeh američkih planova.
Iako nema direktnih dokaza, postoje indicije da Kina i Rusija već pomažu obaveštajno, a moguće i na druge načine.

Foto: Profimedia

Ovde se dolazi do ključnog problema za Trampa.

Često se kaže da je Izrael uvukao SAD u rat, ali to pojednostavljuje stvar. Glavni motivi Vašingtona nisu samo podrška Izraelu, već šira strategija očuvanja globalne dominacije kroz kontrolu energetskih resursa i nametanje „prava jačeg“.

Takav pristup ne odgovara ni Kini, ni Evropi, ni Rusiji, a ni unutar samih SAD nema široku podršku – osim kod dela neokonzervativnog establišmenta povezanog sa vojno-industrijskim i energetskim sektorom.

Zato postoji veliki broj aktera, i u svetu i unutar Amerike, koji ne žele uspeh ove politike. Praktično jedini pouzdan saveznik SAD u tom kontekstu ostaje Izrael.

I to predstavlja strateški problem za Belu kuću – previše je onih koji žele da osujete njen novi geopolitički kurs, koristeći za to upravo rat u Iranu.

(ctrana.media)

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

VOJISLAV ŠEŠELJ: Moram da saopštim vest koja su mi javili pre nekoliko minuta