BRAK POLOŽILI NA OLTAR REVOLUCIJE: Retko ko u Vršcu zna da su Borislav Petrov Braca i Olga Petrov Radišić bili supružnici

Jelena Baljak

06. 02. 2026. u 06:45

POSLE Drugog svetskog rata, u ondašnjoj Jugoslaviji uvrežila se praksa da obrazovne ustanove dobijaju imena narodnih heroja i istaknutih revolucionara, a jedino je u Vršcu takva čast ukazana - i mužu i ženi.

БРАК ПОЛОЖИЛИ НА ОЛТАР РЕВОЛУЦИЈЕ: Ретко ко у Вршцу зна да су Борислав Петров Браца и Олга Петров Радишић били супружници

Foto: J.J.Baljak/Wikipedia

Reč je o Borislavu Petrovu Braci, čije ime nosi ovdašnja Gimnazija, i Olgi Petrov Radišić, po kojoj je nazvana osnovna škola koja se nalazi prekoputa vršačke rimokatoličke crkve.

Međutim, činjenicu da su oni bili supružnici, zna malo ko u ovom gradu....

Ovaj mladi bračni par bio je veoma aktivan tokom narodnooslobodilačkog rata u južnom Banatu - naročito u štampanju i raznošenju ilegalnog propagandnog materijala. Ubijeni su iste godine, 1942, ali u različitim akcijama: on u zasedi policije na periferiji Pančeva, a ona dva meseca kasnije, na strelištu u Jajincima. Imali su samo po 21 godinu.

- Olgu i Bracu spojile su iste, levičarske ideje i borba protiv fašizma. Upoznali su se u Vršcu, tokom zajedničkog rada u Savezu komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). O njihovom bračnom životu malo se zna, ali je jasno da je on trajao veoma kratko, jer je već 1941. Bracina glava bila ucenjena, pa su morali da se razdvoje i povuku u duboku ilegalu - otkriva Dragoljub Đorđević, predsednik Subnora u Vršcu.

Skojevci u svemu prednjačili

VRŠAČKA Gimnazija i ovdašnja Učiteljska škola bile su glavni rasadnik mladih skojevaca, koji su se uglavnom priključivali pod idejnim uticajem svojih profesora. Uočljivo je da su to, većinom, bili izuzetno dobri i pametni đaci, sa izraženim intelektualnim sposobnostima, pa stroge školske vlasti isprva nisu sumnjale da su baš oni komunisti.

Olga se isticala u pisanju literarnih radova i često je na takmičenjima osvajala prva mesta, dok je Braca, pre nego što je upisao Pravni fakultet u Beogradu, bio vrlo aktivan u đačkoj družini "Skerlić".

Braca je u SKOJ ušao pod uticajem svojih starijih sestara, Dragice i Jelisavete Bebe Petrov, dok je još pohađao Gimnaziju. Zahvaljujući nepokolebljivom angažovanju, brzo je postao i član Komunističke partije Jugoslavije, a - kao najbliži saradnik Žarka Zrenjanina - delovao je u Vršcu, u koji se sa porodicom, još kao dete, doselio iz Bosanskog Broda... Poginuo je u Pančevu, tokom akcije kojom je lično rukovodio ozloglašeni nacistički saradnik Juraj Špiler.

- Bio je to najokrutniji policijski službenik kog Banat pamti, a tog marta 1942, sa oko 150 vojnika, opkolio je kuću u kojoj su se krili Braca, njegova sestra Beba i Stanko Tomić. Usledila je razmena vatre, a kada je vojska ušli u kuću, na podu su zatekli mrtvog Bracu i teško ranjene Bebu i Stanka, sa rukom napisanom porukom: "Umiremo za slobodu naroda". Oni su istog dana podlegli povredama u bolnici - kaže Đorđević, uz napomenu da je Olga u tom trenutku bila u zrenjaninskom istražnom zatvoru u Zrenjaninu, pa najverovatnije nije ni znala šta se sa njenim suprugom desilo.

Foto: J.J-Baljak

Gimnazija "Borislav Petrov Braca"

Sticajem životnih okolnosti, Olgino stradanje bilo je još teže od Bracinog, zbog čega je, za razliku od njega, posthumno proglašena za narodnog heroja.

- Kada je završila Učiteljsku školu u Vršcu, zaposlila se kao učiteljica u rodnom selu Baranda, nedaleko od Pančeva. Njena kuća stalno je bila pod prismotrom, pa se pritajila u susednoj Crepaji. Ipak, okupatori su 1941. otkrili njeno sklonište, ali je uspela da im pobegne, iako je u razmeni vatre bila ranjena. Sakrila se u Barandi kod poznanika, koji ju je, međutim, izdao zbog nagrade od ondašnjih 25.000 dinara - navodi Đorđević.

Počast

IAKO nije rođena u Vršcu, Olga Petrov Radišić je 1955. u tom gradu "dobila" školu sa svojim imenom - na predlog učiteljice Milene Bošković. Iste godine, njenim imenom nazvane su i osmoletke u rodnoj Barandi i u Padinskoj Skeli, a 1958. i u Banatskom Brestovcu. S druge strane, Borislavu Petrovu Braci 1953. posthumno je ukazana čast da Gimnazija koju je i sam pohađao bude nazvana po njemu. Bracino ime nosi i jedna osnovna škola u Pančevu.

Najpre je bila u zatvorena u Zrenjaninu, gde je šest meseci bila podvrgnuta zloglasnim Špilerovim metodama: vešana je za kosu, izbijani su joj zubi, paljeno meso na nogama, povređivane stare rane... Ali, nije želela da oda saborce.

Onda je, po nalogu Gestapoa, prebačena u logor na beogradskoj Banjici. Streljana je 9. maja 1942, na stratištu u Jajincima, a ostalo je upamćeno da je na zidu zatvorske ćelije svojom krvlju ispisala: "Ponosno umirem za KPJ"!

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODBILA DA SNIMI ZLATNIK: Najveći hit Tanje Savić bio je namenjen OVOJ pevačici