DA GENERAL ILIJA GOJKOVIĆ DOBIJE BISTU: Četiri paraćinska boračka udruženja sarađivaće na zajedničkim projektima

Зорана Рашић
Zorana Rašić

04. 03. 2023. u 06:30

NA INICIJATIVU Udruženja građana „General Ilija Gojković“, decembra prošle godine formiranog u Drenovcu, rodnom selu čuvenog srpskog junaka Ilije Gojkovića, četiri boračka udruženja potpisala su sporazum o zajedničkim aktivnostima.

ДА ГЕНЕРАЛ ИЛИЈА ГОЈКОВИЋ ДОБИЈЕ БИСТУ: Четири параћинска борачка удружења сарађиваће на заједничким пројектима

Foto: Privatna arhiva

 Tako će paraćinska organizacija Udruženja vojnih penzionera Srbije, Udruženje boraca otadžbinskih ratova opštine Paraćin (UBOR) i Udruženje vojnih veterana Srbije u Paraćinu, sa drenovačkim udruženjem pokušati da ubrzaju ideju da ovaj general, jedini sa tim činom stradao u Velikom ratu, dobije spomen bistu u svom selu.

Inicijativa da se formira UG „General Ilija Gojković“ rodila se na promociji knjige „Pomorski vojvoda general Ilija Gojković“ autora Mladena Stevića, koji je, ujedno, i predsednik Opštinske organizacije Udruženja vojnih penzionera.

- Ideja vodilja je bila da istoimeno udruženje pomogne da se ubrza realizacija već postojeće odluke SO Paraćin iz 2020. godine o podizanju spomen biste Gojkoviću, a mi smo, kao i druga dva udruženja, potpisali sporazum o saradnji želeći da ih podržimo u toj nameri -  ističe Stević, dodajući da će imati zajedničke aktivnosti  i u drugim oblastima, posebno u obeležavanju značajnih datuma iz istorije.

Prvu inicijativu, inače, o podizanju spomen biste drenovačkom generalu dalo je još  pre više godina Udruženje potomaka ratnika Srbije od 1912. do 1920. godine (UPRS), koje je i ove godine 15. februar, dan pogibije Gojkovića u Velikom ratu, obeležilo polaganjem venaca i cveća na spomenik stradalima u tom ratu u Drenovcu. Takođe, predstavnici više boračkih udruženja ove godine su prvi put, sa potomcima generala, obišli njegov grob u Beogradu i položili vence i cveće.

JOŠ JEDNA INICIJATIVA?

Na promociji Stevićeve knjige o Iliji Gojkoviću u Drenovcu iznet je i predlog da osnovna škola u tom selu ponese generalovo ime. Stević navodi da se ne radi o tome da se sklanja ime narodnog heroja Branka Krsmanovića, već da treba da postoji ravnomerna podelu zasluga pošto škola u Donjoj Mutnici, gde je on rođen, nosi Brankovo ime, u dvorištu ima i bistu,  a od njegove rodne kuće napravljen je spomen dom. Vrlo je moguće da se, uz priču o spomen bisti, pokrene i ova inicijativa.

Stević objašnjava da je namera da do sledeće godine, kada se obeležava 170 godina od rođenja generala Gojkovića, spomen bista bude napravljena i postavljena, te da se na taj dan osvešta i otkrije. Bista bi se nalazila u dvorištu osmorazredne škole u Drenovcu, koja pripada matičnoj školi „Branko Krsmanović“ u Sikirici.

- Kada se preko nadležnih organa prikupe sve dozvole i „papiri“, mi bismo, u skladu sa skupštinskom odlukom, bistu sami podigli dobrovoljnim prilozima – zaključuje Stević.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

KARLEUŠA OTKRILA CECI ISTINU O SNAJI: Nije ostala ravnodušna na reči o Veljku i Bogdani