PRE 83 GODINEBIO PRVI PROBOJ LOGORAŠA U POROBLJENOJ EVROPI: Slobode se domoglo 105 zatočenika iz kazamat na Crvenom krstu u Nišu (FOTO)
TIŠINA koja obavija nekadašnji koncentracioni logor "Crveni krst", danas Memorijalni kompleks "12. februar" u Nišu deluje gotovo nestvarno. Na tom mestu, gde su zidovi upili poslednje vapaje nevinih, odigrala se jedna od najsmelijih epizoda otpora u Drugom svetskom ratu.
Foto: J. Ćosin
Navršile su se 83 godine od proboja logoraša, prvog zabeleženog iz nekog nacističkog logora u čitavoj pokorenoj Evropi, tokom Drugog svetskog rata. Na takav podvig niko se pre toga nije se usudio. Čak 147 logoraša osuđenih po surovoj nemačkoj naredbi - sto Srba za jednog ubijenog Nemca, tog 12. februara, odlučilo je da sudbinu uzmu u svoje ruke.
Znajući da ih čeka streljanje, iskoristili su nepažnju stražara i rešili su da beže preko bodljikave žice, u ledenu noć, svesni da ih ona može odvesti ili u slobodu ili u sigurnu smrt.
Njih 105 uspelo je da pobegne. Bio je to događaj koji je snažno odjeknuo širom porobljene Evrope.
Foto: J. Ćosin
Logor je oformljen u septembru 1941, a rasformiran 14. septembra 1944. U njemu je mučeno i utamničeno, prema procenama, oko 30.000 muškaraca, žena, dece, "običnih" građana, rodoljuba, Srba, Jevreja i Roma. Bili su zatočeni, mučeni, a mnogi i pogubljeni. Uprkos svemu, među tim zidovima rodila se nada - i pobuna.
- Imamo obavezu i svetu dužnost da čuvamo tradiciju i sećanje na heroje koji su izvršili taj podvig, ali i na sve žrtve koje smo podneli u Drugom svetskom ratu - kaže Nebojša Ozimić, viši kustos istoričar u Narodnom muzeju u Nišu.
PARASTOS I VENCI NA STRATIŠTU
SEĆANjE na proboj logoraša obeleženo je juče u podne u Memorijalnom kompleksu "12. februar". Posle parastosa stradalim koji je služilo sveštenstvo Eparhije niške, vence su položili predstavnici Grada Niša, Vojske Srbije i udruženja ratnih vojnih veterana.
- Stratišta poput Bubnja i logor u "Crvenom krstu" treba da nas stalno opominju na zločine koji su počinjeni nad srpskim narodom, rodoljubima, običnim građanima, Jevrejima i Romima u Nišu tokom Drugog svetskog rata - rekao je Vladica Maričić, zamenik predsednika Skupštine Grada Niša.
Među logorašima koji su pobegli bili su mladi puni snage, ali i iscrpljeni, bolesni i ranjeni. Sneg koji su gazili bio je dubok gotovo metar, ali ih to nije sprečilo da trče ka slobodi.
- Iz svedočenja preživelih bilo je jasno da kada su prelazili preko žice, niko nije govorio da su gazili sneg dubok između 70 centimetara i metar, već su im uglavnom u sećanju ostali krici njihovih drugova koji nisu mogli da se izvuku, koji su ostali na žicama ili su dozivali u pomoć. Naravno, to je za logoraše koji su pobegli i doživeli oslobođenje, ostala duboka trauma, jer tokom samog bekstva nije bilo mogućnosti da se pomogne drugima - objašnjava Ozimić.
Foto: J. Ćosin
Logor "Crveni krst" danas je mesto sećanja, muzej koji godišnje poseti oko 25.000 ljudi, a proboj logoraša ostaje simbol hrabrosti i otpora, sećanje na cenu slobode koju danas uživamo.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)