PARIZ PREDAO KLJUČEVE POSLEDNJE BAZE: Odlaskom francuskih vojnika iz Senegala ispisana nova stranica istorije u odnosima s bivšim kolonijama
Povlačenjem vojnika iz Senegala, Francuska ovih dana zatvara bitnu stranicu svoje istorije.
Foto AP
Time je stavljena tačka na vojno prisustvo u Zapadnoj Africi koja je dugo predstavljala, i još uvek je, važna strateška tačka za zvanični Pariz.
Predajući ključeve vojne baze u blizini aerodroma u Dakaru, Francuska je ušla u novo istorijsko razdoblje. Vojno-bezbednosna saradnja s čitavim regionom započela je 1960. godine, sa osamostaljenjem bivših kolonija. "Deca" su u međuvremenu odrasla i žele sada, konačno, da krenu sopstvenim putem.
Tokom zvanične ceremonije, povuklo se poslednjih 350 francuskih vojnika koji su u Sengalu bili prisutni najviše kao instruktori lokalnih snaga, u punoj saradnji sa tamošnjim vlastima. Ovaj odlazak ima poseban simbolični značaj, jer je Senegal smatran kao "sestrinska" zemlja Francuske u Africi, s neuralgičnom tačkom i najjačim vezama, najpre za kolonijalno upravljanje, a kasnije i za strateško kontrolisanje ovog dela sveta. Francuske snage su u Senegalu bile prisutne još od 17. veka. Mnogi Senegalci borili su se za Francusku u dva svetska rata.
Pakovanjem kofera u Senegalu, Francuzi su zaokružili vojno napuštanje Zapadne Afrike. Prisustvo je trajalo vekovima, a odlazak je trajao tek nešto više od tri godine. Sve je počelo 2022. kada su nove vlasti u Maliju ekspresno pokazale put van svojih granica soldatima trikolora. Zvanični Bamako je utro put, pa su se na identičan postupak ubrzo okuražili u Burkini Faso i Nigeru. Usledili su zatim pregovori s Obalom Slonovače i Gabonom.
Koliko se sve događalo na brzinu i uz odlučnost lokalnih vlasti, najbolje pokazuje slučaj Čada. Vlasti u Ndžameni su poslednjih dana novembra prošle godine donele odluku da kažu "orevuar" Francuzima, i to samo dan posle zvanične posete francuskog šefa diplomatije Žan-Noela Baroa, tokom koje takva iminentna odluka nijednom rečju nije bila nagoveštena.
Čad je bio nezadovoljan time što im francuski vojnici nisu dovoljno pomagali u borbi protiv džihadista, ali se bivšoj kolonijalnoj sili zameralo i to što je podržavala nedemokratske režime, braneći sopstvene interese. Ipak, glavni i zvanični razlog je – emancipacija. Sada je na red došao i Senegal. Ipak, primetno je da neka "upražnjena" mesta u pojedinim državama, i pored proklamovane želje za samostalnošću, zauzimaju Rusi, na koje se određeni afrički režimi sada više oslanjaju nego na Francuze, u borbi za očuvanje mira u nestabilnom regionu.
S druge strane, odlaze francuski vojnici, ali i tenkovi, miraži, brodovi. Zvanični Pariz tako gubi značajno strateško uporište. U novonastaloj situaciji, francuske vlasti pokušavaju da minimiziraju štetu, ističući da žele da reorganizuju prisustvo. Pariz gradi novu strategiju za ostanak u Africi. Jedan od elemenata u ovoj doktrini je nešto udaljenija kontrola, s mora, preko nosača aviona i helikoptera.
Ponegde i ostane poneki vojnik. U Obali Slonovače je, tako, preostalo stotinak soldata u oviru misije obuke pilota u Abidžanu. Sličan projekat se događa i u Gabonu. Umesto blindiranih vozila s plavo-belo-crvenom oznakom, tu se sada nalazi nekolicina instruktora koji bazu u Libervilu dele sa zvaničnom gabonskom vojskom. [esti bataljon mornaričke pešadije, koji se ovde nalazio od 1975. godine, u međuvremenu je otišao. Od 380 francuskih vojnika u ovoj zemlji 2023, sada ih je ostalo stotinak. Pre deset godina u Gabonu ih je bilo stacionirano hiljadu i dvesta.
Trenutno, zvanični Pariz ima 1.500 ljudi u uniformama u Džibutiju, na sasvim drugim kraju kontinenta, na strateškom putu između Afrike i arapskog poluostrva i to je jedina francuska autonomna baza u podsaharskoj Africi. Pre naglog napuštanja, procenjuje se da je u ovom delu sveta Francuska imala deset hiljada vojnika, od čega 5.000 u Sahelu.
Preporučujemo
BUKTI RAT NA BLISKOM ISTOKU: Izrael pokrenuo novi talas udara na Iran; pogođen aerodrom u Kuvajtu
12. 03. 2026. u 06:49 >> 10:29
AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)
FOTOGRAFIJE koje prikazuju lovački avion MiG-29 Ratnog vazduhoplovstva Srbije sa dve balističke rakete CM-400AKG kineske proizvodnje ukazuju na to da je Srbija postala drugi strani korisnik ovog tipa raketa, što značajno menja ranije veoma ograničene udarne mogućnosti ovih aviona, piše američki specijalizovani magazin "Militari voč" u tekstu pod nazivom "Prve hipersonične balističke rakete u Evropi: Srpski lovci MiG-29 integrisali kinesko naoružanje za revolucionarno povećanje vatrene moći".
11. 03. 2026. u 16:26
HAOS U CRNOGORSKOM PARLAMENTU: Prekinuta sednica, poslanici DPS-a opkolili sto predsedavajućeg
SEDNICA Skupštine Crne Gore prekinuta je danas nakon što je predsedavajući u tom momentu potpredsednik parlamneta Boris Pejović (PES) oduzeo reč poslanici opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandri Vuković Kuč.
11. 03. 2026. u 17:06
"U HRVATSKOJ IRANSKA TERORISTIČKA JAZBINA" Milanović ljut na Izraelca: "Braco, ovo je Zagreb - ne Tel Aviv!"
PREDSEDNIK Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je navode izraelskog ambasadora Gerija Korena da se usred Zagreba nalazi teroristička jazbina u iranskoj ambasadi.
11. 03. 2026. u 13:59
Komentari (0)