VIMINACIJUM KAO VREMENSKA KAPSULA: Arheološki institut objavio prvu dvojezičnu luksuznu monografiju najpopularnijeg lokaliteta u Srbiji

Boris Subašić

22. 09. 2020. u 15:40

VIMINACIJUM je najatraktivniji imaginarni grad na svetu, koji je razoren i napušten pre 15 vekova, a ipak nikada nije prestao da živi. Priče o njemu nisu utihnule kada je zemlja pokrila srušene zidine i pretvorile ih u humke prekrivene lelujavom travom. Ljudi su otišli iz Viminacijuma pre 1.500 godina, ali on nije nestao iz ljudskog sećanja.

ВИМИНАЦИЈУМ КАО ВРЕМЕНСКА КАПСУЛА: Археолошки институт објавио прву двојезичну луксузну монографију најпопуларнијег локалитета у Србији

Ulaz u naučno-turistički centar / Foto iz monografije Viminacium urbs et castra legionis

Antička prestonica rimske provincije Gornje Mezije ucrtavana je u mape i kada je bila samo ideja o kojoj su maštali putopisci, istoričari i avanturisti.

Zahvaljujući izuzetnim rezultatima arheoloških iskopavanja tokom poslednjih 20 godina Viminacijum se nalazi i na satelitskim kartama sveta. Ovih dana je dobio svoju prvu luksuznu monografiju s naslovom na latinskom Viminacium urbs et castra legionis, u izdanju Arheološkog instituta, na 675 strana (koja je teška 5,36 kilograma). Priča u njoj teče u dva toka. Jedan je tekst na engleskom i srpskom, koji govori o gradu, ljudima koji su ga tražili i istraživali i samim nalazima, od duboke praistorije do pozne antike. Drugi tok priče teče kroz obilje crteža, karata, šema i fotografija koje nisu obične ilustracije već samostalna vizuelna saga.

Monografija je odštampana u samo 500 primeraka pa je i pre nego što je izašla na tržište postala bibliofilski raritet.

- Knjiga o Viminacijumu ne govori samo o rimskom gradu i vojnom logoru, već o jednom izuzetnom prostoru, našem prostoru, koji u sebi ima nešto neobjašnjivo što stvara izuzetne gradove, ljude, događaje - kaže autor knjige, prof. dr Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta, osnivač i rukovodilac naučnog Projekta Viminacijum. - Ova knjiga je započeta još pre tri veka, od kada je grof Marsilji, avanturista u službi Venecije, prolazio ovim krajevima i opisao tadašnji izgled Viminacijuma.

- Knjige naravno ne bi bilo bez očeva srpske arheologije, Mihaila Valtrovića i Miloja Vasića, ni bez mojih profesora - kaže prof. dr Korać. Ja sam uobličio ovovremeno poglavlje velike priče koju su nastavili da pišu moji nekadašnji studenti, danas etablirani naučnici, koji su stasali na Viminacijumu.

Kratka istorija

NAKON arheoloških iskopavanja u poslednjoj četvrtini 20. veka Viminacijum je polako izranjao iz šturih istorijskih svedočanstava.

- Predstavio nam se kao grad koji je u svojoj istoriji, dugoj šest vekova, imao dinamičan razvoj i bio mesto na kome su se susretale kulture Istoka i Zapada. Gotovo da nije bilo rimskog imperatora koji nije prošao kroz Viminacijum ili boravio u njemu duže ili kraće vreme. U 4. veku Viminacijum je bio značajno episkopsko sedište - kaže prof. dr Miomir Korać.

Zahvaljujući arheolozima priča o životu, sjaju i propasti rimskog grada i vojnog logora postala je svetska tema, ali sve do sada ona nije imala celovitu prezentaciju u knjizi. Monografije spomenika kulture su obično luksuzne knjige koje pišu vrhunski stručnjaci, ali tako da ih uglavnom razumeju samo njihove kolege. Knjiga o Viminacijumu, iako obimna i teška nekoliko kilograma, ne spada u "tešku" literaturu. Ona pruža obilje naučnih podataka koji su prezentovani tako da izazivaju dečju radoznalost, da se čitaju, gledaju i razumeju.

Naročito stari crteži i karte raspaljuju maštu jer se na njima prostor na kome živimo vidi na drugačiji način, kao živa mitska prošlost. Fotografije naših savremenika, običnih ljudi, u rimskim kostimima predstavljaju nam stanovništvo rimske metropole kao ljude slične nama.

Danas se prostor nekadašnjeg rimskog grada i vojnog logora Viminacijuma, na više od 450 hektara šire gradske i 220 hektara uže gradske teritorije nalazi ispod obradivih površina, dok su predmeti iz rimskog perioda rasuti po njivama. Posle rušenja u hunskoj najezdi u 5. veku među zidove Viminacijuma se više niko nikada nije uselio. On je po tome jedinstven, jer su po pravilu na temeljima starih rimskih gradova nicali novi. Nauka ne zna odgovor zašto je Viminacijum izuzetak. Zato autor monografije kaže da ona nije ni konačno ni dovršeno delo, već samo svedočanstvo ovog vremena za budućnost.

- Viminacijum je misteriozno napušten i siguran sam da to nije slučajno, već da bi kao vremenska kapsula sačuvao neku važnu informaciju - kaže prof. dr Korać. - Možda vam to ne zvuči baš naučno, ali šta uopšte i može da se uradi osim da se pretpostavlja kada je istraženo manje od pet odsto ovog velikog grada. Usudio sam se da u knjizi i na osnovu malo podataka donosim zaključke, jer smatram da je prava nauka veliko putovanje i igra. Greške su njoj dozvoljene, jer će oni koji dolaze za nama znati kuda ne treba da idu. U stvari, samo su ćutanje, ograničavanje mašte i odvažnosti nedostojni nauke.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (4)