CRTEŽ KOJI SVEDOČI O PROLAZNOSTI. Radovi akademika i profesorke Milice Stevanović u popularnom projektu Centra zas grafiku FLU
FINALE godine u kojoj joj je pripala nagrada za životno delo ULUS-a, kao i ona povodom 120 godina Muzeja grada Beogarda, donelo je još jedno priznanje akademiku i profesorki Milici Stevanović: Centar za grafiku, njenog Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu obeležiće četvrt veka od pokretanja ekskluzivne i popularne edicije "Kalendar", izdanjem koje će biti posvećeno njenim delima.
Foto Centar zua grafiku FLU
Istovremeno, promociju kalendara za 2024. godinu, pod istim nazivom "Pogled na Žarkovo" pratiće i otvaranje izložbe, u četvrtak u 19 časova, sa njenim radovima iz zbirke Muzeja savremene umetnosti Beograd, Galerije "Arte", kao i dve privatne kolekcije. Sama grafika "Pogled na Žarkovo" nastala je na osnovu originalnog crteža Milice Stevanović iz 1968. godine, koju su majstori štampe, umetnice Tamara Pajković i Marija Anđelković u saradnji sa grafičkim dizajnerom Ivanom Krgovićem, izvele kao grafiku u kombinovanoj tehnici sitoštampe i litografije, u tiražu od 75 potpisanih originalnih primeraka.
- Kao i većina slika, objekata i crteža Milice Stevanović i ovaj iz 1968. je nastao kao neposredan odnos autora sa okolinom i prostorom. Kako nas je kao studente podučavala, tih osamdesetih godina dvadesetog veka, prostor ne čini zasebnu celinu od objekata koji ga nastanjuju, već su svi deo jedinstvenog vizuelnog polja - ističe, između ostalog, profesor Milivoj Miško Pavlović, rukovodilac Centra za grafiku FLU.
Foto Centar zua grafiku FLU
Posle pedesetak i više godina, pogled na Žarkovo iz Miličine bašte nije isti, primećuje profesor Pavlović i dodaje:
- U međuvremenu, bazen na Košutnjaku se izgradio, livade su nestale pod nadirućom urbanizacijom, dojučerašnje selo je postalo deo metropole. Ostala je večna istina obnavljanja i promene, trajno zabeležena crtežom koja svedoči o prolaznosti.
Sve generacije umetnika
PROJEKAT "Kalendara" Centra za grafiku i vizuelna istraživanja, pokrenut je 1999. godine na inicijativu tadašnjeg rukovodioca profesora Nebojše Radojeva i kustoskinje Ljiljane Tašić. Prvi kalendar za 2000. godinu izveden je u saradnji sa profesorkom Marijom Dragojlović. Do sada su se na "Kalendaru", našla dela umetnika različitih generacija - Bojana Bema, Srđana Đileta Markovića, Bore Iljovskog, Miodraga Rogića, Dušana Otaševića, Predraga Neškovića, Zorana Naskovskog, Vladimira Perića, Ivana Šuletića, Dobrivoja Bate Krgovića, Vladimira Nikolića i Nemanje Nikolića, Marka Stojanovića, Nikole Velickog, Vladimira Veljaševića, Nine Ivanović, ...
U svom bogatom likovnom i pedagoškom radu, Stevanovićeva, koja je redovni član SANU od 2018. a dopisni od 2009, bavila se pisanjem teorijskih tekstova koji se odnose na probleme umetničkog obrazovanja, opažanja, procese stvaranja, relacije umetnost-društvo, probleme urbanističkog, odnosno ambijentalnog oblikovanja, i naravno prostora...
- U tekstu "Poimanje prostora" (2015), navela sam jedan mogući model prostora: on se, naravno, ne može svesti na kocku u koju su upakovane linije koje streme ka nedogledu; upotrebljiviji model danas bio bi nalik na telo amebe (koja u sebe "guta" i tu kocku), telo koje reaguje na svaki dodir, nadražaj ili impuls koji ga pokreće i menja njegovu konfiguraciju - ističe profesorka Stevanović. - A takva gibanja unutar tela vidnog polja proizvodi posmatrač, kretanjem svoga pogleda, sa svoje početne pozicije - i fizičke i mentalne - u odnosu na posmatrano koje ga okružuje, pozicije koja se i sama donekle menja pod uticajem prikupljanih novih podataka o posmatranom.
Foto Centar zua grafiku FLU
Prema njenom mišljenju, aktuelno i veoma učestalo razmatranje "kraja kapitalizma", posebno kroz umetnost, kao i razmatranje problema koji nastaju u društvu i pokušaji njihovog rešavanja, a bez istrajnog, beskompromisnog, sistemskog "formalističkog" istraživanja i revidiranja slike o prirodi, neefikasno je, a stoga zaključuje:
- Tek sistematsko (sistemsko!) bavljenje prirodom ukazivalo bi na nastajanje novog opšteg sistema vrednosti, na određene puteve napretka u određenom društvu, puteve koji pripadaju orijentaciji koja je "prirodnjačka", ne dogmatska. To je način na koji bi umetnost - ne ilustrativno, deklarativno, nego delatno, najdirektnije i najplodotvornije izražavala i podsticala moguće konstruktivne socijalne preobražaje.
Preporučujemo
KONCERT DARIJE ČANjI U NOVOM SADU: "Internacionalni susreti gudačkih instrumenata"
11. 03. 2026. u 11:54
RUSKI ISTORIJSKI FILMOVI: Prateći program izložbe "Petar Veliki i Srbija" u Ruskom domu
10. 03. 2026. u 18:17
AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)
FOTOGRAFIJE koje prikazuju lovački avion MiG-29 Ratnog vazduhoplovstva Srbije sa dve balističke rakete CM-400AKG kineske proizvodnje ukazuju na to da je Srbija postala drugi strani korisnik ovog tipa raketa, što značajno menja ranije veoma ograničene udarne mogućnosti ovih aviona, piše američki specijalizovani magazin "Militari voč" u tekstu pod nazivom "Prve hipersonične balističke rakete u Evropi: Srpski lovci MiG-29 integrisali kinesko naoružanje za revolucionarno povećanje vatrene moći".
11. 03. 2026. u 16:26
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
"U HRVATSKOJ IRANSKA TERORISTIČKA JAZBINA" Milanović ljut na Izraelca: "Braco, ovo je Zagreb - ne Tel Aviv!"
PREDSEDNIK Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je navode izraelskog ambasadora Gerija Korena da se usred Zagreba nalazi teroristička jazbina u iranskoj ambasadi.
11. 03. 2026. u 13:59
Komentari (0)