SLIKARSTVO PETE DIMENZIJE: Serija omaža u Parizu srpskom i francuskom akademiku
Serijom izložbi i drugih kulturnih događaja, Francuska i Pariz odaju ovih dana omaž velikom srpskom slikaru i akademiku Vladimiru Veličkoviću.
Foto: Goran Čvorović
Najpre je pre nekoliko dana u Francuskoj akademiji umetnosti organizovan vernisaž impoznatne postavke na kojoj je prikazana retrospektiva stvaralaštva ovog izuzetnog umetnika preminulog 2019. godine, imajući u vidu da je Veličković, osim toga što je bio srpski akademik, zvanje akademika imao i u Francuskoj. Proteklog vikenda otvorena je još jedna izložba, nedaleko od Akademije, u galeriji "Patris Trigano", gde je često izlagao za života.
- Povodom izložbe koja se trenutno održava u Akademiji umetnosti, pomislio sam da bi bilo zanimljivo da organizujemo komplementarnu postavku – kaže za "Novosti" Patris Trigano.
Naš sagovornik podseća da je tokom prethodnih decenija priređivao više izložbi Veličkovićevih dela.
- Bili smo veoma bliski. Uvek sam imao ogromno poštovanje prema njegovom slikarstvu – ističe galerista.
U centralnom delu galerije dominiraju stara umetnikova platna, na kojima je izraz s primesama psihološkog nadrealizma nešto drugačiji u odnosu na njegovo kasnije stvaralaštvo.
- Smatrao sam da bi publici bilo interesantno da vidi veoma retka dela iz šezdesetih godina. To smo i uradili. Ideja je bila dobra, jer javnost nema često priliku da ih vidi. Izuzetnog su kvaliteta. Pokazuju značaj ovog velikog umetnika – naglašava vlasnik pariske galerije.
Trigano navodi da je Veličković slikao tragediju, isticao nasilje koje postoji u društvu i životu.
- Razotrkiva ga, kao što se usprotivio i svakoj vrsti totalitarnog angažmana – kaže.
Slike umetnika, čija su dela metafora nasilja koje je video, ali i predosetio, biće izložene u ovoj galeriji do kraja novembra. Postavka, koja trenutno traje u Akademiji umetnosti, ostaje na zidovima do 24. septembra.
Paralelno s ovim izložbama, u biblioteci Akademije umetnosti akademik Lidija Arambur potpisivala je proteklog vikenda svoju novu monografiju u kojoj su, uz njen predgovor, predstavljene reprodukcije Veličkovićevih slika u periodu od 1966. do 2019. godine.
GALERIJA "DRAGON"
Prvu samostalnu izložbu u Parizu Vladimir Veličković je imao u galeriji "Dragon" 1967. godine. Godinu dana ranije preselio se iz Beograda u Pariz, gde je proveo ostatak života. Upravo taj period i pokriva monografija Lidije Arambur. Kao profesor na pariskoj Likovnoj akademiji, Veličković je radio od 1983, punih 18 godina, do odlaska u penziju.
- Vladimir Veličković je odabrao slikarstvo koja se izdvaja od kategoričkih shvatanja savremene umetnosti. On je inovirao dijalektiku tela i njegovu teatralizaciju preispitujući želju i bol – ističe između ostalog Arambur u svojoj knjizi.
Ova istoričarka, pisac i likovni kritičar, kao dopisni član francuske Akademije, bila je, uz Veličkovićevu porodicu, koorganizator izložbe u galeriji "Grofica od Kana", što je ime koje nosi izložbeni prostor u Akademiji.
- Bio je izuzetna ličnost, s veoma jakim angažmanom. Krasile su ga duboko humane dimenzije, a iznad toga karakterisala ga je izuzetna duhovnost - kaže za "Novosti" Arambur koja je dobro poznavala Veličkovića i bila njegov prijatelj dugi niz godina.
Preporučujemo
DELA ISTAKNUTOG HOLANDSKOG UMETNIKA U GALERIJI "DOTS": "Linijom do iskona" na Dorćolu
19. 09. 2023. u 18:20
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)