INTERAKTIVNA POSTAVKA U MUZEJU SAVREMENE UMETNOSTI: Dodirni me - plavo (FOTO)
U VIDLjIVOM svetu boje su izuzetno važne, nose snažne emocionalne potencijale i simboličke informacije, za njih se vezuju određena subjektivna značenja, mogu da izazovu pozitivna ili negativna osećanja, da razljute ili umire, inspirišu, a po nekim verovanjima i da leče. Ali šta boja znači osobama koje ne mogu da vide?
Foto MSUB, Bojana Janjić
Polazeći od ovog stava, u Muzeju savremene umetnosti, priredili su interaktivnu "Plavu izložbu". U prvom redu je namenjena slepima i slabovidima, ali i svima koje zanima kako se značajna "dvodimenzionalna" dela iz ove zbirke mogu tumačiti u trećoj dimenziji.
Postavka, čije su autorke, kustoskinje Senka Ristivojević i Katarina Krstić, obuhvata muzejske eksponate, nastale od početka 20. veka, pa do druge decenije 21. veka, čiji su autori Milan Milovanović, Ivan Tabaković, Petar Dobrović, Petar Omčikus, Radomir Reljić, Zoran Petrović, Dušan Otašević, Sanja Iveković, Tomislav Peternek, Uroš Đurić i Saša Tkačenko. Uz njihova ostvarenja izložene su interpretacije studenata vajarstva na Fakultetu likovnih umetnosti - Milice Anđelić, Ivana Bona, Bogdana Đukanovića, Nikite Živanović, Strahinje Zoćevića, Teodore Jovanović, Jane Jovašević, Ane Kocić, Pavla Radovića, Vukašina Rajkovića, Maje Rakočević Cvijanov, Joujua Rena i Obrada Ćešića.
Foto MSUB, Bojana Janjić
Izložba je nastavak projekta započetkog veoma popularnom postavkom "U dodiru sa" iz 2019, a koja je takođe realizovana u saradnji sa FLU, tačnije studentima profesora Mrđana Bajića i Radoša Antonijevića. Pomoć u realizaciji i ove aktuelne izložbe pružio je Savez slepih Srbije, a u muzeju izdvajaju angažman Borisa Dončića, bibliotekara i urednika u studiju Biblioteke "Dr Milan Budimir", kao i stručnjaka iz Škole za učenike oštećenog vida "Veljko Ramadanović".
Foto MSUB, Bojana Janjić
- S namerom da na primeru percepcije i doživljaja boje istakne jedinstvenost svakog pojedinca, njihovo pravo na individualnost, sopstvenu percepciju, doživljaje, misli, stavove, izbore, izložba postavlja pitanja o značaju boje i načinima doživljaja ovog fenomena - ističu u muzeju. - Znamo da slabovidi mogu imati ograničen doživljaj boje, i boju mogu nositi samo kao trag sećanja koji vremenom može da izbledi. Za ljude koji nikada nisu imali iskustvo vida, koji su od rođenja slepi, boja je samo još jedan veoma apstraktan pojam, nešto o čemu stalno slušaju jer su svakodnevno uključeni u verbalnu matricu vizuelnog sveta.
Foto MSUB, Bojana Janjić
Ova izložba bi zbog toga trebalo da im pruži mogućnost stvaranja subjektivnog iskustva, i to preko čulnih doživljaja koji se mogu povezati sa značenjem plave boje. Postavka u prizemlju zdanja na Ušću, opremljena je i tiflo trakama koje olakšavaju kretanje, a legende su štampane i na Brajevom pismu. Opisi dela dostupni su kako na audio-nosačima u prostoru izložbe, tako i na internetu, skeniranjem QR koda na legendi pored dela. Autorka tekstova audio-deskripcije je Violeta Vlaški, a tekstove su čitali Ivana Đorđević, Aleksandra Hadžić i Vladimir Jelenković.
Providnost neba i dubina vode
IZBOR dela napravljen je tako da podražava simboliku koja se povezuju sa plavom bojom, ističu u MSU:
- Plavetnilo asocira na providnost neba, dubinu vode, planinske visine, pa odatle proizilaze i značenja koja se pridaju plavoj boji - beskonačnost, dubina, uzvišenost, stremljenje visinama. U psihološkim tumačenjima, plava sažima suprotnosti: nežnost i vedrinu sa tugom i žalošću, odnosno melanholijom. Boja neba i onoga što nebo zaklanja, boja beskonačnog prostora, slobode i nepreglednog, plava se prepoznaje i kao boja mira i pouzdanosti. Takođe, zahvaljujući istorijskim i društvenim kontekstima, plava boja je dobila i značenje pobune.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52