MIR-JAM OD SLAVE DO ZABRANE I NATRAG: Novo izdanje sabranih dela poznate srpske spisateljice povodom sedam decenija od smrti

Dragan Bogutović

08. 01. 2023. u 06:00

NEOBIČNIM i životnim i stvaralačkim putem prošla je Milica Jakovljević (1887-1952), spisateljica poznata pod pseudonimom Mir-Jam.

МИР-ЈАМ ОД СЛАВЕ ДО ЗАБРАНЕ И НАТРАГ: Ново издање сабраних дела познате српске списатељице поводом седам деценија од смрти

Scene iz TV serije "Ranjeni orao", Foto V. Danilov

Najpre je izašla na glas kao novinarka, ali je tu, tada veoma retku profesiju za žene morala da napusti, dugo bila bez posla i jedva stekla penziju-crkavicu.

Između dva svetska rata, gotovo da nije bilo viđenije kuće koja nije imala njene knjige, da bi zatim dugo bila odbačena i zaboravljena. "Lepa, raskošna plavuša", kako se sećala glumica Nevenka Urbanova, nikada se nije udala iako je toliko pisala o ljubavi. Povodom 70-godišnjice njene smrti "Portalibris" je objavio njena celokupna dela, koja čine devet romana i četiri zbirke pripovedaka.

Rođena u Jagodini, u mnogočlanoj porodici državnog činovnika, godine detinjstva i rane mladosti provela je u Kragujevcu, a u Beogradu se iškolovala za učiteljicu. Podučavala je mališane u selu Krivi Vir, ispod Rtnja, da bi u prestonici ostvarila zavidnu karijeru, najpre u ondašnjem listu "Novosti", koji se kasnije ugasio, a zatim u "Nedeljnim ilustracijama". Govorila je ruski i francuski i čitala Rablea u originalu. Brat joj je bio Stevan Jakovljević (1890-1962), znameniti pisac čuvene "Srpske trilogije".

Na ivici siromaštva provela je godine pod nemačkom okupacijom, ali joj to nije smetalo da glatko odbije poziv za saradnju dva dnevna okupaciona lista. Izgovarala se starošću i umorom, ali je pred očima imala svog brata Stevana, majora kraljevske vojske, koji je bio u zarobljeništvu.

Po oslobođenju, zbog okrutnih pravila, izbačena je iz Udruženja novinara i uzaludno tražila posao. Kažu da je profesionalnu presudu dobila od Oskara Daviča, koji je u duhu tog ortodoksnog vremena, na sednica Saveza književnika Jugoslavije, rekao: "Neki drugovi ne pišu borbeno, onako kako naša stvarnost zahteva. Oni ne pišu komunistički, pišu buržoaski sentimentalno i sladunjavo kao Mir-Jam."

Odbačena od vlasti bez valjanog obrazloženja, umrla je od posledica zapaljenja pluća, a vest o njenoj smrti nisu našle za shodno da objave nijedne novine.

Neka vrsta rehabilitacije stigla je tek 1972, kada je na sceni Ateljea 212 postavljena predstava prema njenom romanu "Ranjeni orao", koja je izazvala dodatno interesovanje, zbog neobičnog sudskog spora oko autorskih prava. Spisateljica je i sama napisala dramu "Tamo daleko", koja je 1939. doživela veliki uspeh sa Žankom Stokić u glavnoj ulozi.

U razgovoru za naš list Jovana Ristić, urednica u "Portalibrisu", kaže kako možda nije teško reći zašto je Mir-Jam bila toliko čitana, ali da je teško objasniti, zašto je upravo ta popularnost uvek negativno isticana u domaćoj kritici. Prigovori da su to "sentimentalna", "laka", "sladunjava", "zabavna" dela, stalni su negativni pratioci rasprave o njenom stvaralaštvu.

- Pisani prijemčivim jezikom i pitkim stilom, njeni romani i pripovetke donose niz zanimljivih likova: čedne devojke patrijarhalnog morala, i one posrnule, udovice i raspuštenice, siromašne intelektualke, koje brak ne vide kao ostvarenje ljubavi, žene u potrazi za izlazom iz nesrećnih veza. Tu su i karijeristi, koji društveni status žele da učvrste i povećaju prikladnom partijom, beskrupulozni zavodnici, neverni muževi. U centru svih knjiga je pitanje srećnih i nesrećnih porodica - kaže Ristićeva.

- Sada možemo da ustvrdimo da Mir-Jam nikada neće biti svrstana u visoku književnost iz istog razloga iz koga popularna kultura neće pripadati onoj visokoj, iako će nad njom uvek primat imati čitanost i uživanja najšireg kruga knjigoljubaca.

Na pitanje šta današnjim čitaocima, čitateljkama posebno, mogu da ponude dela Mir-Jam, sagovornica odgovara:

- Između ostalog i beg od stvarnosti u neko drugo vreme, elegantnih salona, sofisticirane mode, kodeksa udvaranja u kome žena dobija osobito poštovanje. I, ako zanemarimo one iracionalne elemente ovih romana, oni u sebi nose briljantnu ideju o tome kako bi muško-ženski odnosi mogli da budu uređeni, šta bi trebalo da predstavlja čast, kako izgledaju pristojni razgovor i razvoj odnosa.

Nedostaje nam, dodaje sagovornica, i vaspitanja i lepših običaja, a kako smo uskočili u kapitalističke kočije, želimo da budemo moderni i da pratimo trendove Zapada:

- Novim generacijama koje o svemu tome ne mogu drukčije da saznaju knjige Mir-Jam su blago puno informacija. Istovremeno i vetar u leđa za savremene žene jer je spisateljica pokazala kako je kreativna dama i u mnogo težim vremenima mogla da uspe.

SUDSKI SPOR OKO AUTORSKIH PRAVA

KADA se "Ranjeni orao" pojavio na pozorišnoj sceni, pojavila se i rodbina koja je mislila da poseduje autorska prava. Iznenadio ih je bivši beogradski knjižar Ivan Veselinović koji se pojavio sa ugovorom iz 1946. kojim mu je Milica Jakovljević prenela sva autorska prava. Na pozadini tog dokumenta Mir-Jam je zahvalila "anđelu čuvaru" Veselinoviću, jer joj je dao novac da kupi nešto uglja, da se ne smrzne. U raspravu se umešala opština Stari grad, podsećajući da je svojevremeno zakonom o nacionalizaciji oduzeto preduzeće, uključujući i sve ugovore. Tako se opština deklarisala kao naslednik Mir-Jam i njenih autorskih prava, od kojih je rodbina dobijala zagarantovani deo.

EKRANIZACIJA

PREMA delima Mir-Jam snimljeni su filmovi "Brod plovi za Šangaj" i "Kad ljubav zakasni", oba prema romanu "Samac u braku", kao i "Ranjeni orao". Urađene su i TV serije "Ranjeni orao", "Greh njene majke", "Nepobedivo srce", "Samac u braku", "Jedne letnje noći", "Otmica muškarca" i "Moja supruga".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TREBALE MU PARE ZA TIKET, PA UZEO ŽENINU KARTICU: Došla je sa posla umorna i odmah legla da spava, to mi je bila idealna šansa (VIDEO)