BEZ EKMEČIĆA NE BI BILO NI ISTINE O NAŠEM NARODU: Promocija kapitalnog izdavačkog poduhvata, sabranih dela našeg akademika u Beogradu

Dragana Matović

02. 10. 2022. u 07:20

U SVEČANOJ sali Doma Vojske Srbije u Beogradu u utorak u podne biće predstavljen kapitalan izdavački projekat "Pravoslavne reči": Sabrana dela akademika Milorada Ekmečića u 15 knjiga.

БЕЗ ЕКМЕЧИЋА НЕ БИ БИЛО НИ ИСТИНЕ О НАШЕМ НАРОДУ: Промоција капиталног издавачког подухвата, сабраних дела нашег академика у Београду

Foto Ž. Knežević

Profesor Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda. Baveći se opštom i nacionalnom istorijom 19. i 20. veka, osvetlio je, objasnio i neoborivo dokazao istorijske korene naše nacionalne sudbine.

O njegovom delu i radu na promociji će govoriti akademik Vasilije Krestić, koji je napisao predgovor za Sabrana dela, akademik Slavenko Terzić, Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik "Večernjih novosti" i svih izdanja naše kuće, i izdavač Zoran Gutović, direktor "Pravoslavne reči".

- Ekmečić je umeo da iščita određene dokaze i da ih originalno tumači - napisao je u predgovoru Krestić.

- Nikada u svojim tumačenjima nije zalutao u obilju faktografije, nije gubio iz vida glavnu istraživačku ideju, zlatnu nit istine za kojom je tragao. Nije izbegavao da iz prošlosti sagledava sadašnjost, a iz sadašnjosti naslućuje budućnost. Jedna od ključnih tema njegovog naučnog interesovanja bilo je Istočno pitanje, odluke Berlinskog kongresa i politika velikih sila prema Balkanu, kao i osnivanje nacionalnih država na Balkanu. Ekmečić je tokom čitave svoje karijere pokušavao da razmrsi taj teško razmrsivi splet okolnosti koje su činile Istočno pitanje.

Ekmečić bio neumorni naučnik, Foto Ž. Knežević

U žiži Ekmečićevih istraživanja bili su jugoslovenska ideja i stvaranje Jugoslavije 1918. godine, a posebnu pažnju posvetio je izučavanju osnova autoritarnih režima u Evropi između dva svetska rata. Pisao je o Prvom srpskom ustanku, odnosima Austrije i Austrougarske prema Srbiji, odnosima Rusije i Srbije, Srba i SAD, Prvom svetskom ratu, položaju Srba u Jugoslaviji od 1918. do 1992. godine. Teme Ekmečićevih istraživanja bile su i uloga rimokatoličke političke ideologije i Vatikana prema Srbiji, klerikalizam kao novi poredak, odnos fašizma prema religiji, uloga islama u socijalnom i političkom razvoju Evrope.

- Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda, a odgovori o našoj prošlosti nalaze se u njegovim sabranim delima - ukazuje Gutović. - Kako je Kusturica dobro primetio, "da nije Milorada Ekmečića, ostale bi magle u istoriji".

Ekmečić je rođen 1928. u Prebilovcima u opštini Čapljina. Osnovnu školu završio je u Čapljini, a gimnaziju u Mostaru. Završio je opštu istoriju na Sveučilištu u Zagrebu, gde je odbranio doktorsku disertaciju "Ustanak u Bosni 1875-1878". Posle specijalizacije u Prinstonu (SAD), predavao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, zatim na Filozofskom fakultetu u Beogradu do penzionisanja. Član Akademije nauka i umetnosti BiH, član Srpske akademije nauka i umetnosti, dopisni član Crnogorske akademije nauka i umetnosti, član Senata Republike Srpske, a Udruženje istoričara RS svoju najprestižniju nagradu za istorijsku nauku nazvalo je njegovim imenom.

"Pečat" u izdanju "Novosti", Foto Novosti

Ekmečić je bio najprisluškivaniji srpski intelektualac u Sarajevu. U ratnom kovitlacu koji je zahvatio BiH, akademik i njegova porodica bili su maltretirani, terorisani, hapšeni. Ostrašćene vođe "Zelenih beretki" držale su ga zatvorenog 47 dana, tri puta su ga hapsili i mučili i brutalno pretukli, optužujući ga da je "glavni četnik" koji "kolje decu" i glavni ideolog "šešeljevaca". Na profesorovo nepristajanje na saradnju, Ismet Bajramović Ćelo krvnički ga je pretukao. Posle života i profesorske karijere u Sarajevu, spasavajući svoj i život svoje porodice, poslednje godine naučnog i profesorskog rada proveo je u Beogradu. U tumačenju aktuelnih zbivanja koja su se ticala naše zemlje, ali i širih evropskih i svetskih događaja, on nije pravio kompromise sa politikom. Iznosio je svoje ocene bez zadrške, bez ulepšavanja i doterivanja, čak i onda kada to nije bilo politički oportuno da se čini.

- Nisam pesimista za budućnost mog naroda, nego uopšte. Borba za novi koncept velikih sila uvek melje naše kosti - gotovo proročki razmišljao je Ekmečić. - Varljiv je pojam "supersile", koji je nastao u fazi kad su bile samo dve, a sada se predviđa da će u taj koncept ući Kina, Indija, Latinska Amerika, Evropska unija i jedna islamska država, koja će okupiti milijardu muslimana u svetu.

Foto D. Milovanović

ODLIKOVANjA I NAGRADE

ŠIROKOG obrazovanja, prostranih znanja, izuzetno načitan, znalac više jezika, Ekmečić je bio uvažavan u mnogim inostranim krugovima. Zahvaljujući tome bio je član Komisije za socijalne pokrete Svetskog kongresa istoričara i u više navrata nastupao je na njenim konferencijama. Bio je i član Slavističke komisije. Aktivno je učestvovao na četiri svetska kongresa istoričara i na više međunarodnih naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. U dva navrata bio je gostujući profesor na univerzitetima u SAD. Za svoje radove dobio je više nagrada i priznanja, a odlikovan je Ordenom časti sa zlatnim zracima Republike Srpske i Ordenom Svetog Save prvog stepena.

CELOKUPNA ZAOSTAVŠTINA

SABRANA dela sadrže svu pisanu zaostavštinu akademika Ekmečića, koja je stala u 15 knjiga, na 11.000 stranica, a teška je 18 kilograma. U kompletu su ranije objavljivane knjige, kao i Ekmečićevi neobjavljeni naučni spisi: "Ratni ciljevi Srbije", "Ustanak u Bosni 1875-1878", "Stvaranje Jugoslavije 1790-1918" (dva toma), "Dugo kretanje između klanja i oranja", "Radovi iz istorije BiH 19. veka", "Ogledi iz istorije", "Srbi na istorijskom raskršću", "Revolucija 1848. i Balkan", "Dijalog prošlosti i sadašnjosti", "Raznoliki istorijski spisi" (5 knjiga).

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

BORIŠA SIMANIĆ ŠOKIRAO SVE! Evo šta je izjavio reprezentativac koji je izgubio bubreg igrajući za Srbiju (VIDEO)