BEZ EKMEČIĆA NE BI BILO NI ISTINE O NAŠEM NARODU: Promocija kapitalnog izdavačkog poduhvata, sabranih dela našeg akademika u Beogradu
U SVEČANOJ sali Doma Vojske Srbije u Beogradu u utorak u podne biće predstavljen kapitalan izdavački projekat "Pravoslavne reči": Sabrana dela akademika Milorada Ekmečića u 15 knjiga.
Profesor Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda. Baveći se opštom i nacionalnom istorijom 19. i 20. veka, osvetlio je, objasnio i neoborivo dokazao istorijske korene naše nacionalne sudbine.
O njegovom delu i radu na promociji će govoriti akademik Vasilije Krestić, koji je napisao predgovor za Sabrana dela, akademik Slavenko Terzić, Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik "Večernjih novosti" i svih izdanja naše kuće, i izdavač Zoran Gutović, direktor "Pravoslavne reči".
- Ekmečić je umeo da iščita određene dokaze i da ih originalno tumači - napisao je u predgovoru Krestić.
- Nikada u svojim tumačenjima nije zalutao u obilju faktografije, nije gubio iz vida glavnu istraživačku ideju, zlatnu nit istine za kojom je tragao. Nije izbegavao da iz prošlosti sagledava sadašnjost, a iz sadašnjosti naslućuje budućnost. Jedna od ključnih tema njegovog naučnog interesovanja bilo je Istočno pitanje, odluke Berlinskog kongresa i politika velikih sila prema Balkanu, kao i osnivanje nacionalnih država na Balkanu. Ekmečić je tokom čitave svoje karijere pokušavao da razmrsi taj teško razmrsivi splet okolnosti koje su činile Istočno pitanje.
U žiži Ekmečićevih istraživanja bili su jugoslovenska ideja i stvaranje Jugoslavije 1918. godine, a posebnu pažnju posvetio je izučavanju osnova autoritarnih režima u Evropi između dva svetska rata. Pisao je o Prvom srpskom ustanku, odnosima Austrije i Austrougarske prema Srbiji, odnosima Rusije i Srbije, Srba i SAD, Prvom svetskom ratu, položaju Srba u Jugoslaviji od 1918. do 1992. godine. Teme Ekmečićevih istraživanja bile su i uloga rimokatoličke političke ideologije i Vatikana prema Srbiji, klerikalizam kao novi poredak, odnos fašizma prema religiji, uloga islama u socijalnom i političkom razvoju Evrope.
- Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda, a odgovori o našoj prošlosti nalaze se u njegovim sabranim delima - ukazuje Gutović. - Kako je Kusturica dobro primetio, "da nije Milorada Ekmečića, ostale bi magle u istoriji".
Ekmečić je rođen 1928. u Prebilovcima u opštini Čapljina. Osnovnu školu završio je u Čapljini, a gimnaziju u Mostaru. Završio je opštu istoriju na Sveučilištu u Zagrebu, gde je odbranio doktorsku disertaciju "Ustanak u Bosni 1875-1878". Posle specijalizacije u Prinstonu (SAD), predavao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, zatim na Filozofskom fakultetu u Beogradu do penzionisanja. Član Akademije nauka i umetnosti BiH, član Srpske akademije nauka i umetnosti, dopisni član Crnogorske akademije nauka i umetnosti, član Senata Republike Srpske, a Udruženje istoričara RS svoju najprestižniju nagradu za istorijsku nauku nazvalo je njegovim imenom.
Ekmečić je bio najprisluškivaniji srpski intelektualac u Sarajevu. U ratnom kovitlacu koji je zahvatio BiH, akademik i njegova porodica bili su maltretirani, terorisani, hapšeni. Ostrašćene vođe "Zelenih beretki" držale su ga zatvorenog 47 dana, tri puta su ga hapsili i mučili i brutalno pretukli, optužujući ga da je "glavni četnik" koji "kolje decu" i glavni ideolog "šešeljevaca". Na profesorovo nepristajanje na saradnju, Ismet Bajramović Ćelo krvnički ga je pretukao. Posle života i profesorske karijere u Sarajevu, spasavajući svoj i život svoje porodice, poslednje godine naučnog i profesorskog rada proveo je u Beogradu. U tumačenju aktuelnih zbivanja koja su se ticala naše zemlje, ali i širih evropskih i svetskih događaja, on nije pravio kompromise sa politikom. Iznosio je svoje ocene bez zadrške, bez ulepšavanja i doterivanja, čak i onda kada to nije bilo politički oportuno da se čini.
- Nisam pesimista za budućnost mog naroda, nego uopšte. Borba za novi koncept velikih sila uvek melje naše kosti - gotovo proročki razmišljao je Ekmečić. - Varljiv je pojam "supersile", koji je nastao u fazi kad su bile samo dve, a sada se predviđa da će u taj koncept ući Kina, Indija, Latinska Amerika, Evropska unija i jedna islamska država, koja će okupiti milijardu muslimana u svetu.
ODLIKOVANjA I NAGRADE
ŠIROKOG obrazovanja, prostranih znanja, izuzetno načitan, znalac više jezika, Ekmečić je bio uvažavan u mnogim inostranim krugovima. Zahvaljujući tome bio je član Komisije za socijalne pokrete Svetskog kongresa istoričara i u više navrata nastupao je na njenim konferencijama. Bio je i član Slavističke komisije. Aktivno je učestvovao na četiri svetska kongresa istoričara i na više međunarodnih naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. U dva navrata bio je gostujući profesor na univerzitetima u SAD. Za svoje radove dobio je više nagrada i priznanja, a odlikovan je Ordenom časti sa zlatnim zracima Republike Srpske i Ordenom Svetog Save prvog stepena.
CELOKUPNA ZAOSTAVŠTINA
SABRANA dela sadrže svu pisanu zaostavštinu akademika Ekmečića, koja je stala u 15 knjiga, na 11.000 stranica, a teška je 18 kilograma. U kompletu su ranije objavljivane knjige, kao i Ekmečićevi neobjavljeni naučni spisi: "Ratni ciljevi Srbije", "Ustanak u Bosni 1875-1878", "Stvaranje Jugoslavije 1790-1918" (dva toma), "Dugo kretanje između klanja i oranja", "Radovi iz istorije BiH 19. veka", "Ogledi iz istorije", "Srbi na istorijskom raskršću", "Revolucija 1848. i Balkan", "Dijalog prošlosti i sadašnjosti", "Raznoliki istorijski spisi" (5 knjiga).
Preporučujemo
LEGAT ZA BUDUĆNOST: Objavljena sabrana dela Ekmečića i izabrana Krestićeva dela
10. 08. 2022. u 06:00
DANAS JE DOBAR DAN ZA SRBIJU: Vučić se oglasio sa važnim vestima (FOTO)
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić nalazi se na putu za Pirot.
28. 03. 2024. u 12:05
EKSKLUZIVNO: Pogledajte šta policija radi u kući Dankine majke (VIDEO)
POLICIJA se trenutno nalazi u kući koja pripada porodici majke male Danke Ilić (2), koja je nestala pre dva dana upravo kod ove kuće u Banjskom polju kod Bora.
28. 03. 2024. u 12:06
NjEGOVO PONAŠANjE NAGOVESTILO KRAJ? Gde su Toni i Gaga poslednji put viđeni zajedno u javnosti
POSLE 25 godina braka, pevačica Dragan Mirković odlučila je da se razvede od svog supruga Tonija Bijelića.
26. 03. 2024. u 21:21
Komentari (0)