NEPROLAZNA VEZA UMETNIKA I MUZE: U Beču 160 godina Klimtovog rođenja obeležavaju izložbom, a kod nas objavljena "Dama u zlatnom"

Miljana Kralj

16. 08. 2022. u 18:15

PRE 160 godina, kao drugo od sedmoro dece gravera Ernesta Klimta i njegove supruge Ane, sredinom jula, rođen je jedan od najznačajnijih austrijskih i evropskih slikara i osnivača secesije - Gustav Klimt (1862-1918).

НЕПРОЛАЗНА ВЕЗА УМЕТНИКА И МУЗЕ: У Бечу 160 година Климтовог рођења обележавају изложбом, а код нас објављена Дама у златном

Foto: Privatna arhiva

Ovoga leta taj događaj u Beču, za koga je bio i ostao neraskidivo vezan, obeležen je savremenom, multimedijalnom postavkom "Klimt - impresivno iskustvo", koja će zbog velikog interesovanja, umesto do septembra, u hali Marks, biti otvorena do početka oktobra.

Foto: Privatna arhiva

Deo ovog desetominutnog putovanja kroz virtuelnu realnost, tokom koga posetiocu mogu da pogledaju i sedam Klimtovih remek-dela "očima umetnika", jeste i čuveni portret Adele Bloh-Bauer, poznat i kao "Dama u zlatnom". A kod nas se ovoga leta, u izdanju "Derete", pojavilo delo američke autorke En Mari O`Konor, u prevodu Miloša Mitića, čija tema je upravo ta slika.

Knjiga "Dama u zlatnom, neobična priča o remek-delu Gustava Klimta, portretu Adele Bloh-Bauer", portretiše odnos umetnika i modela i vreme u kome je delo nastajalo, raspad Austrougarske i dolazak nacista koji su je preoteli od porodice Adelinog muža, bogatog jevrejskog industrijalca i kolekcionara Ferdinanda Bloh-Bauera. Ali, i borbu njegove bratanice Marije Altman i njenog advokata Randola Šenberga da je povrate, uz još šest vrednih, nezakonito preuzetih umetničkih dela. O tome je snimljen i film "Dama u zlatnom", sa Helen Miren i Rajanom Rejnodlsom u glavnim ulogama.

- Portret je načinio Adelu i Gustava punopravnim partnerima u secesiji - tvrdi autorka ovog dela.

Foto: Privatna arhiva

- Uveo je Adele u društvo najznamenitijih žena njenog doba: umetničkih dobrotvorki, novinarki i intelektualki. Adele je teško podnosila ograničenja skučenog porodičnog života, te je utočište pronašla u miljeu gde je mogla slobodno da razmenjuje ideje o stvarima kao što su Frojdove teorije da se ljudska svest može proširiti proučavanjem nesvesnih snova i fantazija.

Rad na ovom prvom od dva Adelina portreta koje je Klimt naslikao, trajao je više od tri godine, a česta viđenja tim povodom su ih zbližila. Priroda njihovog odnosa, ostala je enigma i do danas, jer ne postoji ni trag, ni demanti ljubavne veze. Ostala je, međutim, sumnja da je pre nego što je 1908. u Beču izložio "Damu u zlatnom", Klimt lik mlade Adele (pre njene udaje) podario svojoj "Juditi", i prikazao je još 1901. Senzualnost ovog dela ukazuje na moguću intimnu vezu.

- Klimt je 1912. prikazao drugi Adelin portret - piše u knjizi "Dama u zlatnom".

- Delo je bilo potpuno drugačije u odnosu na prvo. Adelin izraz lica bio je zreo, neposredan i sve samo ne zavodljiv. Bila je to jedna starija Adele, očiju sitih života i zuba potamnelih od cigareta, slika koju je neko mogao okarakterisati i svedočanstvom svršetka ljubavne priče. Ova Adele nije bila Saloma. Bila je daleko od koketiranja i profanosti.

Gustav Klimt je 1918. doživeo moždani udar od koga je preminuo 6. februara, a njegova muza nadživela ga je sedam godina. Adele je umrla, u februaru 1925. od posledica meningitisa. Njen suprug Ferdinand je Klimtove slike čuvao u Adelinoj sobi, koju je proetvorio u svojevrsno svetilište, sa uvek svežim cvećem. Ona je testamenom zaveštala da budu izložene u Belvedereu, kada nje ne bude. Ali, kako je Ferdinand bio njihov naručilac, smatrao ih je svojim vlasništvom.

Foto: Privatna arhiva

Kada su nacisti pripojili Austriju, otišao je u izgnanstvo, a protiv njegove šećerane podneta je tužba za utaju poreza, zbog čega je vredna umetnička kolekcija rasparčana, posle čega su Adelini portreti dospeli u Belvedere, gde su ostali do 21. veka, kada ga sudskim putem dobija Marija Altman, odnosi u Ameriku i prodaje Ronaldu Loderu za 135 miliona dolara. Od 2006. godine "Dama u zlatnom" izložena je u njujorškoj "Novoj galeriji", čiji je osnivač Loder. 

Želja da bude ovekovečena

KADA je Adele Bloh-Bauer iz svog raskošno nameštenog stana konačno sišla stepenicama kako bi se ukrcala u fijaker koji je čekao da je odveze do Klimtovog ateljea, sopstveni ugled bio joj je poslednja stvar na pameti. Adele je čekala mesecima. Kada je izašla na svež decembarski dan, iščekivanje poput nevestinskog ostavljalo ju je bez daha. Njenom suprugu nije bilo važno što neki očevi nisu svojim neudatim ćerkama dozvoljavali da poziraju Klimtu, niti što je ovaj navodno pokušavao da zavede svoje modele. Želeo je da njegova žena bude ovekovečena - piše En Mari O`Konor u svom delu.

Bloh-Bauerovi u Jugoslaviji

AUTORKA "Dame u zlatnom" prati sudbine Bloh-Bauerovih u doba nacističkog progona Jevreja, kao i posle Drugog svetskog rata, tačnije Ferdinandovih naslednika - dve bratanice i bratanca. Jedna od bratanica, Luiza bila je udata za barona Viktora Gudmana, hrvatskog industrijalca, čijeg brata su ustaše ubile u Jasenovcu. Luiza, Viktor i njihova deca bili su u zatvoru na Savskoj cesti u Zagrebu. Holokaust su preživeli, ali je Viktor posle rata streljan kao kapitalista i aristokrata, pod optužbom da je, iako jevrejskog porekla, sarađivao sa nacistima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UEFA GLEDA I NE VERUJE: Evo šta će Belorusija da uradi zbog EURO 2024