STRASNO BRANIO POEZIJU I KULTURU: Odlazak Dragana Mraovića (1947-2022), pesnika, prevodioca, novinara i pedagoga

Bratislav R. Milanović

22. 03. 2022. u 08:52

OTIŠAO je iznenada, neumitnim putem, čovek koji je vredeo za četvoricu i ostavio ogromno prazno mesto u životima onih koji su ga poznavali.

СТРАСНО БРАНИО ПОЕЗИЈУ И КУЛТУРУ: Одлазак Драгана Мраовића (1947-2022), песника, преводиоца, новинара и педагога

Foto P. Milošević

Dragan Mraović je bio pesnik, prevodilac, novinar i pedagog. U svim tim oblastima ostvarivao se sa energijom dostojnom poštovanja. Sve čega se prihvatao radio je sa punom snagom, a i sa mnogo strasti, unoseći u posao sve svoje znanje, umeće, istrajnost i odgovornost. Nije kod njega bilo nedovršenih zadataka koje je, uglavnom, sam sebi zadavao. Površnost nije sebi dozvoljavao a drugima je nije praštao.

Pesnik Dragan Mraović pisao je pesme o Srbiji i ljubavi. To najbolje pokazuje njegova poslednja knjiga "Svaštara o Srbiji i ljubavi". Tu knjigu, kako sam naslov kazuje, čine dve skupine pesama. U onu prvu svrstane su pesme koje se bave srpskim nacionalnim nasleđem, folklorom i predanjima, istorijskim događajima i pojavama, ali i motivima iz savremenog, pre svega političkog života. Ove poslednje se gotovo bez izuzetka mogu uvrstiti u savremenu satiričnu poeziju. Drugu skupinu čine, naravno, pesme o ljubavi.

Foto Promo

U prvom delu izdvaja se pesma "Voleti Krajinu". Ova raskošna pesma pisana je u vezanom stihu i obiluje originalnom krajinskom leksikom, slikovitim i zvučnim lokalizmima, temperamentnim ritmovima, živim slikama nakadašnjeg života u Timočkoj Krajini. U njoj se sve talasa, žubori, pljušti, huči i kipi od života. Ona na svoj način pokazuje kakvim je jezičkim fondom raspolagao Dragan Mraović.

Ekonomsko, kulturno i moralno propadanje moderne Srbije nije moglo da mimoiđe Mraovićevo pesničko interesovanje za ovakvu problematiku. Zato u ovoj pesničkoj ravni dolazi do snažnog izražaja njegova sklonost ka satiri. Te pesme su počesto nalik na skice za pesmu, ponekad sirove u svojoj ogoljenosti. Kao da je autor želeo da nam više donese svoj prvi doživljaj, nego da nas zadivi svojim umećem.

U drugi deo knjige svrstane su ljubavne pesme iz mlađih dana, ali i one iz poznijih vremena. Ljubav ne zna za godine. To je bar u poeziji bezbroj puta dokazano. I ljubavne pesme imaju još jednu dragocenu osobinu: nemaju nikakve veze sa aktuelnošću i mogu se čitati u bilo koje doba ne baš dugog života - uvek će podsticati blaženstvo duše. Taj nauk je Dragan Mraović stekao čitajući knjige italijanskih pesnika čiji je vrstan prevodilac bio.

Foto Promo

Negde između ova dva kruga ugnezdile su se njegove boemske pesme u kojima se mešaju i satirični i ljubavni motivi.

Nesumnjivo najdublji trag u srpskoj kulturi ostaviće Dragan Mraović kao prevodilac Dantea, Bokača, Leopardija, Danuncija... Njegov prevod Danteove "Komedije", prvi je kompletan prevod ovog velikog, ako ne i najvećeg, pesničkog dela na srpski jezik. U njegovom prevodu "Božanstvena komedija" je doživela dva izdanja: prvo u ijekavskoj i drugo u ekavskoj verziji. Zatim sledi čitav bulevar od 170 knjiga, ponajviše savremenih italijanskih i srpskih pisaca, koje je ovaj pesnik i prevodilac ogromne radne energije preveo za života. Brojne savremene srpske pesnike je Dragan Mraović uveo u italijanski čitalački prostor, a italijanske u srpski. To je doprinelo da postane i javna ličnost italijanskog kulturnog života.

Kad nije prevodio, Dragan Mraović je pisao pesme, kad nije pisao pesme, posvećivao se istraživačkom novinarstvu. Njegovo tematsko područje najčešće je bila kulturna vetrometina na kojoj su se ukrštale razne političke opcije. Sa pojavom brojnih političkih partija, umesto da bude obogaćena novim idejama i podsticajima, srpska kultura je srozana i materijalno obezvređena jer je svima služila, a i danas služi, kao moneta za potkusurivanje. To Mraović nije mogao da propusti pored sebe. Njegov urođeni aktivizam nije to dozvoljavao. Tako je nastao niz britkih tekstova u kojima je bez zazora, naročito u "Pečatu", razobličavao svakojaka mešetarska poigravanja kulturnim programima, pravima umetnika i kulturnih institucija. Smrt ga je pretekla da javno postavi problem bestidnog oporezivanja autorskih honorara i novca namenjenog kulturi.

Na kraju, i kao omiljeni profesor Dragan Mraović je ostao u sećanju svojih učenika u Sremskim Karlovcima i studentima u Bariju.

Kad takvog čoveka suđaja odvedu, na njegovom mestu pojavi se velika praznina.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)