GODIŠNJICA U ZNAK NEISPUNJENOG ZAVETA: Vek rođenja Aleksandra Tomaševića obeležen samo kamernom izložbom u galeriji "Vasić"

Miljana Kralj

26. 12. 2021. u 13:15

DA nedavno otvorena galerija "Vasić" u Kosovskoj ulici, uz pomoć privatnih kolekcionara, nije priredila kamernu, ali vrednu izložbu radova iz poslednja dva ciklusa Aleksandra Tomaševića (1921-1968), ovaj jubilej bi u našoj kulturi ostao - preskočen.

ГОДИШЊИЦА У ЗНАК НЕИСПУЊЕНОГ ЗАВЕТА: Век рођења Александра Томашевића обележен само камерном изложбом у галерији Васић

Foto: Katalog rts

Kao da nije reč o jednom od najoriginalnijih i najznačajnijih likovnih stvaralaca druge polovine 20. veka, koji je u svom delu spojio nacionalnu baštinu i svetske trendove svoga doba.

Foto: Katalog rts

 

Istoričarka umetnosti Ljubica Miljković, za naš list, podseća na reči Lazara Trifunovića: "Tomašević je svoju umetnost okretao prema avangardnom eksperimentu i modernom svetu onoliko koliko se u njoj lucidnije pojavljivao srednji vek. Ovaj fenomen njegovog slikarstva toliko je značajan da se pretvara u opšti likovni zakon."

- Kao obrazovan umetnik koji se usavršavao i u inostranstvu, preispitivao je najnovije tendencije, ali nije se odrekao tradicije. Bio je avangardan gradeći na davno ukopanim temeljima - objašnjava Miljkovićeva, koja je jedan od najboljih poznavalaca opusa slikara rođenog u Sokobanji, a odraslog u Kosovskoj Mitrovici, Skoplju i Beogradu, koji je još kao student Akademije likovnih umetnosti, izučavao fresko slikarstvo na čuvenom pariskom "Bozaru".

U SEVERNOJ MITROVICI

TOMAŠEVIĆEVA dela najviše su u vlasništvu njegovih naslednika i prijatelja u Beogradu - otkriva Ljubica Miljković. - Manji deo opusa nalazi se kod rođaka u Kosovskoj Mitrovici. Zbog poznatih događaja, preseljena su iz južnog u severni deo ovog grada. Nadamo se da će tu i ostati zajedno sa našim narodom. 

Specijalizovao se za konzervaciju slika i u Luvru, ali i u Kraljevskom institutu za zaštitu kulturnog nasleđa u Briselu. Bio je član grupe "Samostalni" i "Decembarske grupe", od njenog osnivanja, pa docent i vanredni profesor Akademije primenjenih umetnosti.

- Za njega je geometrija simbol one umetnosti koja traži harmoničan poredak u svetu i čoveku, koja se suprotstavlja haosu i amorfnosti, u prošlosti i sadašnjosti. Zato je Tomaševićevo delo značajno i svevremeno - objašnjava sagovornica osnovne karak

teristike stvaralaštva, "Kosovskog risa", kako su ga zvali neki od savremenika.

Sa suprugom, arheologom konzervatorom Gordanom Tomašević živeo je i radio u Kući slikara, na Kosančićevom vencu 19 (njihov stan-atelje bio je čuven i po "sobi sa ćupovima"). Tu se i prekinula njegova životna nit: iznenada je umro 19. juna 1968, u svojoj 47. godini, od izliva krvi u mozak.

- Za očuvanje celovitosti njegove umetničke zaostavštine bitna je i dr Gordana Tomašević, koja je dragocen popis stvaralaštva svoga supruga objavila u katalogu izložbe u Umetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić, 1980. godine - nastavlja Ljubica Miljković.

- Ona je, sa Vladetom Vojinovićem, priredila i monografiju sa tekstovima Mile Rajković, Radomira Konstantinovića, Stojana Ćelića i Pavla Ugrinova. Kasnije su se i drugi stručnjaci pozabavili izazovnim stvaralaštvom jednog od naših najznačajnijih umetnika.

Naša sagovornica, koja je upravo na adresi Kosančićev venac 19, u Prodajnoj galeriji Beograd, pre četiri godine priredila Tomaševićevu izložbu, podseća i kako je njegova supruga svojevremeno potpisala ugovor sa nekadašnjom Beobankom, kojoj je ustupila kuću i plac svoje porodice na Slaviji, da se u segmentu arhitektonskog kompleksa otvori legat:

 - Do realizacije ovog objekta nije došlo, samim tim ni do ispunjenja obaveza darodavca, iako su garanti bile najviše državne ustanove, čak i Narodni muzej Srbije. Zato i ne možemo da na jednom mestu sagledamo monumentalnu umetničku zaostavštinu izuzetnog umetnika - zaključuje istoričarka umetnosti.

Najviši dometi stvaralaštva

 ISKORISTILI smo stogodišnjicu rođenja da predstavimo dela iz njegova poslednja dva ciklusa, koji su bili najviši dometi Tomaševićevog stvaralaštva i nešto izuzetno i u globalnim razmerama - kaže za "Novosti" Vlada Vasić, vlasnik galerije koja je priredila omaž slikaru povodom jubileja. - Želeli smo da pokažemo da je reč o radovima koji nisu bili samo aktuelni u vremenu kada su nastajali, da su značajni i sada, a biće i za sva vremena. Mi se u poslednje vreme malo stidimo svoje tradicije, dok je Tomašević upravo na toj tradiciji izgradio svetski opus.

Najviše odličnih ostvarenja koja upućuju u radoznalost i vrhunske domete jednog od korifeja naše umetnosti, kako tvrdi sagovornica, čuva Narodni muzej (deset slika poklonio je njegov bratanac).

- Sliku "Pehar i čaša" (1956) Narodni muzej Srbi je je prvi put uvrstio u koncepciju svoje stalne postavke iz 1992. godine. Vodeći istoričari, teoretičari i kritičari umetnosti, među njima i odlični umetnici, rano su shvatili značaj Tomaševićevog opusa.

Međutim, Muzej savremene umetnosti još nije izlagao ni Tomaševićeve radove, ni one čiji su autori velikani srpskog slikarstva, iako su oni obeležili poletno doba posle Drugog svetskog rata - zaključuje Ljubica Miljković. 

BONUS VIDEO:

Glogovac je pogrešio fakultet, ali je tu grešku, na sreću, ispravio

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

POLICIJA BLOKIRA PRILAZ: Stigao bager u dvorište kuće gde je nestala mala Danka (FOTO/VIDEO)