EVROPSKA UNIJA KAO MODERNA IMPERIJA: Knjiga izraelskog autora Jorama Hazonija "Vrlina nacionalizma"

Miša Đurković

07. 12. 2021. u 12:41

POSTOJE knjige koje na izvanredan način zahvate gibanja i teme svog vremena i na neki način obeleže period u kome su se pojavile.

ЕВРОПСКА УНИЈА КАО МОДЕРНА ИМПЕРИЈА: Књига израелског аутора Јорама Хазонија Врлина национализма

Foto Promo

Jedna od takvih knjiga je "Vrlina nacionalizma" (izdavač "Klio") izraelskog autora Jorama Hazonija sa kojom upoznajemo i ovdašnju publiku. Ona je produkt vremena u kome su se odigrali Bregzit, dolazak Trampa na vlast, uspon Orbana i Kačinjskog, kao i vladavaina Netanjahua u Izraelu. Ona je teorijski zahvatila čitav taj period povratka nacionalizma i pobune ljudi protiv savremenih fundamentalističkih levoliberalnih ideja. Sve ovo zajedno zapravo porodilo je "Vrlinu nacionalizma" kao neku vrstu manifesta tzv. nacionalističkog obrta na Zapadu.

Prikazi i osvrti ove knjige su izašli u svim vodećim novinama, časopisima, naučnim časopisima posvećenim nacionalizmu, međunarodnim odnosima i političkoj filozofiji na engleskom jeziku. O knjizi su pisale i veličine poput Nila Fergusona, Roberta Kejgana, Majkla Hardinga, Jael Tamir, Majkla Linda, Rodžera Kimbala.

Hazonijeva knjiga nesumnjivo jeste zaslužila taj tretman. Pisana je programski i akciono, zalažući se za određenu vrstu međunarodnih odnosa, poretka nacionalnih država. U isto vreme ona je vrlo ubedljiva filozofska knjiga, izuzetno elegantno dedukovana, sa najčešće veoma ubedljivim argumentima i potkrepljena zaista fantastičnim spiskom najrelevantnije literature o svim oblastima kojih se dotiče.

Osnova knjige je suprotstavljanje imperijalnog poretka i poretka nacionalnih država.

Hazoni tvrdi da su i hrišćanstvo i islam u osnovi imperijalni modeli koji su se pretakali u imperijalne političke tvorevine. Nasuprot stoji jevrejska tradicija koja brine samo o svom prostoru bez namere da svoje principe, ideologeme i modele nametne i drugima, a njen obnavljač i nastavljač u doba moderne jeste protestantizam i vestfalski poredak koji je on kreirao. U rakursu ove knjige, nažalost, ne nalazi se istočno pravoslavno hrišćanstvo koje je sa tradicijom pomesnih crkava daleko pre protestantizma stvorilo sintezu hrišćanstva i etno-nacionalne tradicije, kod Srba poznatu kao Svetosavlje. Ruska crkva koju Hazoni posmatra kroz percepciju Trećeg Rima, dakle imperijalno, u svom programskom spisu iz 2000. "Osnove socijalnog učenja RPC" (naše izdanje 2007), vrlo jasno je, upravo pozivajući se na Stari zavet, postavila značaj nacionalnog principa za svoje delovanje.

Ilustracija Tošo Borković

Primer moderne imperije, doduše bez autentične vojne snage, prema Hazoniju jeste Evropska unija, za koju smatra da će se ponovo pretvoriti u prošireno nemačko carstvo. U američkoj tradiciji vrlo pažljivo prati smenjivanje principa nacionalizma sa povremenim imperijalnim zaletanjima i pregnućima, i veruje da je sa Trampom otpočeo proces povratka nacionalizmu. Iz njegove vizure, nacionalizam, u svojoj macinijevsko-milovoj tradiciji jeste ne samo neophodna osnova za izgradnju liberalno-demokratskog poretka već i jedini autentični princip za razvijanje nenasilnog međunarodnog poretka.

Suprotno opštem ubeđenju i akademskoj dogmatici, on zasnovano tvrdi da je imperijalistički fundamentalizam veći izvor netolerancije, nasilja, agresije itd. Ovaj argument je svakako podložan faktičkom osporavanju budući da se mogu naći primeri potpuno samodovoljnih carstava koja nisu težila proširenju po svaku cenu, niti su nastojala da poraze sva druga carstava i da budu jedina globalna politička tvorevina. No, sam princip je heuristički veoma plodan, zato što mnoge imperije, uključujući i EU, zaista nastupaju sa fundamentalističkih vrednosno-ideoloških pozicija.

Da zaključimo, Hazoni je na filozofski maestralan način, sa velikom elegancijom u argumentaciji priredio značajnu odbranu principa i vrline nacije i nacionalizma.

Knjiga je, kako bi Hegel rekao, mislima obuhvatila tendencije svoga vremena i podstakla ozbiljnu raspravu i promišljanje o tome kakav nam poredak treba u veku čija je petina već na izmaku

Ova knjiga je od ogromne važnosti za srpski narod. U njoj se pominjemo na više mesta kao simbol naroda koji je stradao jer se pobunio protiv imperijalnog modela u vreme kada su mu se svi u Evropi bili priklonili. Za Srbe je od suštinske važnosti pre svega odbrana prava da možemo legitimno da branimo svoju naciju i njene interese. Mladi ljudi koji danas stiču svoj pogled na svet kao i studenti mogu u njoj naći jedan drugačiji pogled na svet kakav će nažalost teško naći na svojim univerzitetima. Ali će ga naći u svojoj tradiciji, nasleđu, porodici, i nadamo se budućnosti koja pripada nacijama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna