STIHOVI SA LATICA TREŠNJINOG CVETA: Najavljeni jubilarni 25. književni susreti "Gordana Brajović"
NI GODINU dana pošto je "otprhnula u besmrtnost, plave visine gde borave ptice", pesnikinja i legendarni reporeter "Večernjih novosti" Gordana Brajović, u Aleksincu, u proleće 1997. počeli su književni susreti namenjeni najmlađim čitaocima i stvaraocima, koji će dogodine obeležiti jubilej.
Nekadašnji laureat Ljubivoje Rušumović
Za ovu smotru na kojoj je, od tada, nagrađeno gotovo 40 naših najeminentnijih pisaca za najbolje knjige namenjene mlađem i starijem dečjem uzrastu, bez obzira na literarni rod, i kroz koju je svojim literarnim prilozima prošlo gotovo četiri hiljade učenika osnovnih i srednjih škola, upravo je raspisan 25. konkurs.
Organizacioni odbor književnog susreta "Gordana Brajović" Aleksinac 2022, pored toga što je pozvao da se obrazloženi predlozi, uz po tri primerka knjige za najmlađe, iz aktuelne produkcije, pošalju do 31. januara, raspisao je konkurs i za učeničke radove. Za dečje stvaralaštvo iz oblasti poezije i proze, propisane su tri kategorije: od 1. do 4. razreda osnovne škole, od 5. do 8. razreda osnovne škole, kao i za sve razrede srednje škole.
Svaki učenik može konkurisati sa najviše tri rada za obe oblasti (poezija i proza), a teme ovogodišnjeg konkursa su: "Drvo" ( za uzrast od 1. do 4. razreda), "Ima nešto u meni" (od 5. do 8. razreda) i "Ljubav" ( za srednjoškolski uzrast). Poseban deo konkursa odnosi se na čaospise za najmlađe. I dečji radovi i časopisi šalju se u po tri primerka, i to na adresu - za "Književni konkurs Gordana Brajović", Centar za kulturu i umetnost, Dušana Trivunca broj 15, 18220 Aleksinac. Rok je isti kao i za odrasle pisce, 31. januar.
Među onima koji su do sada dobili nagradu ustanovljenu u čast "pesme među pesnicima" (kako je Gordanu nazvao Dragan Lukić) su, između ostalih, Dragoslav Andrić, Slobodan Stanišić, Dragan Lukić, Mira Alečković, Duško Trifunović, Dobrica Erić, Pero Zubac...
- U celom pesništvu Gordane Brajović vidim nešto što je trajnije od nas, od našeg tela krhkog, a šta je to? To je drvo! U tom drvetu, čitajući njenu poeziju, video sam da najviše, najsnažnije oseća trešnju, trešnjin cvet - zapisao je jednom njen drug po peru Dragan Kolundžija.
Pored klasika naše literature za najmlađe, čija su se imena našla na jednom simboličnom drvetu trešnje, u dvorištu osnovne škole u njenom rodnom Subotincu, tu su i danas popularni Uroš Petrović, Vesna Aleksić, Dragan Hamović, Violeta Jović i mnogi drugi. Laureat poslednjih, ovogodišnjih susreta je mlada spisateljica iz Užica Danica Bogojević, za roman "Zagrli mesec".
MOĆ REČI
MEĐU mnogim pesnicima i piscima koji su se bavili staralaštvom Gordane Brajović je i Pero Zubac, koji je uočio važnost koju je ona pridavala rečima: "Znala je i moć i nemoć reči. Život je posvetila reči i ostavila reči koje vreme neće umeti da izbriše. Ona sada, onako lepa i nežna, šeta vrtom pesnika Vatsjajane i paun pada na njeno rame."
Preporučujemo
VOLIM TE – RAZLIČITO: Danica Bogojević dobitnica ovogodišnje nagrade "Gordana Brajović"
15. 06. 2021. u 18:45
NAGRADA "GORDANA BRAJOVIĆ" DANICI BOGOJEVIĆ: Tinejdžerski roman "Zagrli mesec"
18. 05. 2021. u 17:59
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)