IVANU NEGRIŠORCU NAGRADA „ALEKSA ŠANTIĆ“: Uručenjem priznanja u Mostaru zatvorena 102. manifestacija posvećena velikom pesniku
PREDSEDNIKU Matice srpske u Novom Sadu Prof.dr Draganu Staniću koji je u svetu književnosti poznat pod pseudonimom Ivan Negrišorac, sinoć na završnoj večeri 102. "Šantićevih večeri poezije" u Mostaru uručena je književna nagrada „Aleksa Šantić“.
Foto: SPKD „Prosveta“ GO Mostar
Priznanje mu je dodeljena za knjigu "Ogledala oka nedremana".
Manifestaciju kulture "Šantićeve večeri poezije", kojom se u pesnikovom rodnom gradu čuva sećanje na njegov lik i delo, organizuju Srpsko prosvetno i kulturno društvo Prosvjeta - Gradski odbor Mostar i Srpsko pevačko i kulturno-umetničko društvo "Gusle".
Književnu nagradu "Aleksa Šantić" "Prosvjeta" i "Gusle" dodjeljuju svake tri godine za najbolju knjigu poezije izdatu na srpskom jeziku i jezicima južnih Slovena ili za životno delo.Odluku o ovogodišnjem dobitniku donio je stručni žiri u sastavu pjesnik Pero Zubac, pesnik Đorđo Sladoje i docent doktor Vladan Bartula.
Negrišorac je istakao da Šantićeva prisnost sa čitaocem i životom ima neprevaziđenost.
- Ogromna je čast dobiti ovu nagradu. Šantić je pesnik koji nas u raznim razdobljima života ume ozariti. Doživljavam ga kao deca, a kako rastemo i sazrevamo ulazimo u sve elegije tužnih staračkih pjesama koje je izuzetno uspio sačiniti… Ima tu tematsku širinu koja je moćna i koja je uvek u saglasju sa ljudima koji su pripadnici srpske kulture uz puno razumevanje svih kultura sa kojima je živio -rekao je laureat.
Potpredsednik Matice srpske i dopisni član Srpske akademije nauka i umjetnost Jovan Delić je naglasio da malo koji pesnik dolazi na "Šantićeve večeri" sa više prava i razloga od Negrišorca.
- Ako su među dominantnim obeležjima Šantićevog pesništva naglašeni patriotizam i hrišćanski doživljaj sveta, a jesu, onda je teško naći savremenog pesnika koji bi sa više razloga primio Šantićevu nagradu od Ivana Negrišorca - rekao je Delić.
Pošto je Negrišorcu uručila bagradu, predsjednica SPKD Prosveta GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović podsetila je da je nagrada ustanovljena 1968. godine, a da je već godinama dodeljuju "Gusle" i "Prosvjeta".
SPKD "Prosveta" i GO Mostar i SPKUD "Gusle" Mostar su zaštitili ovu nagradu u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, a Upravni odbor "Prosvete" je, na svojoj sednici od 30. januara 2012. godine, donio novu odluku, kao i Pravilnik o dodjeli ove prestižne pjesničke nagrade.
Do sada je 14 pjesnika dobilo ovu nagradu: Skender Kulenović /1969/, Vesna Parun /1972/, Oskar Davičo /1975/, Enver Đerćeku /1978/, Aleksandar Vučo /1981/, Stevan Tontić /1984/, Bogumil Đuzel /1987/, Stevan Raičković /1992/, Rajko Petrov Nogo /2006/, Veselin Gatalo /2007/, Đorđo Sladoje /2009/, Dara Sekulić /2012/, Pero Zubac /2015/ i Luko Paljetak /2018/.
Ovogodišnje 102. izdanje Šantićevih večeri poezije održano je od 4. do 16. oktobra, a na završnoj večeri učešće su uzeli i učenici Muzičke škole "Sveti Roman Melod" iz Nevesinja.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)