OGROMAN ODZIV ZA LEGALIZACIJU: Građani pohrlili da prijave nepokretnosti - prvog dana zahteve podnelo njih 19.000
VELIKO je interesovanje građana za prijavljivanje nelegalizovanih objekata. Prva prijava na platformi "Svoj na svome" stigla je oko 4 sata.
Foto: D. Milovanović
Do sada oko 19.000 građana podnelo je zahtev za legalizaciju. Građani svoje nelegalizovane ozidane objekte mogu da prijave: preko onlajn platforme, u svim opštinama i u više od 580 objekata "Pošta Srbije". Za taj pojednostavljeni postupak, uz minimum dokumentacije imaće tačno dva meseca.
Od ranog jutra redovi pred opštinama i na šalterima Pošta za podnošenje zahteva - mnogi su rešili konačno da legalizuju stanove, kuće i sve što su nasledili, izgradili ili nadzidali na porodičnom imanju.
Građani koji su došli lično, dolaze bilo zbog celog objekta ili dograđenih spratova. Neki su pak kupili nekretninu od vlasnika koji je nije uknjižio.
"Došla sam da uknjižim kuću koja je rađena 1961. godine. Nisu vlasnici, mi smo kupili, a vlasnici nisu uspeli da je uknjiže toliko godina", kaže jedna žiteljka Zvezdare.
Nišlije podnose zahteve za legalizaciju na 24 lokacije. Građanima pomažu službenici oko popunjavanja zahteva i daju precizna upustva o detaljima legalizacije.
"Podnosi se zahtev, dostavlja se dokument za vlasništvo, pravni sled, i onda se vrši upis ako ima odmah uslova, a ako ne, vrši se upis i daje se vlasniku rok, investitoru vlasniku objekta , rok od pet godina da dokaže vlasništvo", objašnjava šef Službe ozakonjenja GU za planiranje i izgradnju Niš Goran Zdravković.
Građani se raspituju da li ranije predat zahtev za ozakonjenje važi, ili moraju ponovo da se prijavljuju.
"Svi postupci su obustavljeni kada je prestao zakon da važi. Treba elaborat da se donese, dovoljno je broj elaborata da donesu i agencija će da pregleda", kaže v.d načelnika GU za imovinske poslove, urbanizam, izgradnju i ozakonjenje Kragujevac Ljiljana Pršić.
U opštini Zemun očekuju više od 60.000 zahteva, a najviše za legalizaciju stanova koje nemaju građevinsku dozvolu i gde investitor nije platio građevinsko zemljište.
"Za takve objekte investitor snosi troškove direkcije koja iznosi 120 evra po kvadratnom metru. Tako da očekujemo i da oni shvate ozbiljnost ovog zakona i kompletne akcije i da jednostavno ti ljudi dođu u situaciju da reše svoj imovinski problem u smislu ucrtavanja u katastar. Tu očekujemo naravno i pojedinačne zahteve građana koji su kupili stan u takvim zgradama da i oni podnose zahteve", navodi predsednik opštine Zemun Garvilo Kovačević.
Problem gde se zidalo na društvenom ili opštinskom zemljištu
Evidentirani su svi objekti, kažu u Republičkom geodetskom zavodu, a odlučivaće se samo o vlasništvu, uz zabeležbu da recimo nisu dobili upotrebnu dozvolu. Za prijavu je potreban jedinstven matični broj građana, broj katastarske parcele ili adresa.
"Ovde više od desetak državnih institucija istovremeno funkcionišu, da bi građani mogli da dobiju sve svoje informacije i da reše svoj problem", kaže direktor RGZ Borko Drašković.
Svi dosadašnji resorni ministri su najavljivali smanjenje broja nelegalizovanih objekta, ali se taj broj iz godine u godinu sve više povećavao i došao do skoro pet miliona. Resorna ministarka tvrdi da se to sada menja uz konstataciju da sistem uprkos velikom opterećenju, ipak funkcionše, poručuje da građani ne žure jer zahteve mogu da podnesu u roku od dva meseca, plus mesec dana za prigovore.
"Mi smo dali mogućnost da kada su stambene zgrade i stambeno poslovne zgrade u pitanju, prijavu objekta izvrši i upravnik ili profesionalni upravnik, ili investitor, a može i svako drugo zainteresovano lice, što uključuje naravno i vlasnike stanova.To su tri situacije taksativno navedene u zakonu kada su u obavezi da dostave elaborat geodetskih radova. Samo u tom slučaju da se identifikuju posebni delovi, ali po redosledu i hronologiji postupanja. Prvo se upisuje zgrada, a onda kupci stanova se legitimišu pojedinačnim ugovorima o kupovini", objašnjava ministarka građevinastva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Nadležni smatraju da će najviše problema biti zbog zemljišta u naseljima gde su se mahom naselile izbeglice i gde se zidalo na društvenom ili opštinskom zemljištu. Ljudi su ga uredno platili i neće ga ponovo plaćati po novom zakonu. A u višedecenijskoj legalizaciji, neki građani su ozakonili svoje objekte i za to platili.
(Pink)
Preporučujemo
MINISTARKA SOFRONIJEVIĆ: Ovo je najveće novina Zakona o legalizaciji
08. 12. 2025. u 17:11
VIŠE OD 32.000 PRIJAVA DO DANAS U 11 ČASOVA: Neverovatan odziv za legalizaciju
09. 12. 2025. u 13:21
"TRI STVARI POKREĆU RAST U SRBIJI" Mali na forumu BELTALKS: Srbija više nego udvostručila BDP po glavi stanovnika (VIDEO)
09. 12. 2025. u 10:21 >> 10:59
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)