OD SIMBOLA PROPADANJA DO PONOSA NIŠA: Kako je aerodrom "Konstantin Veliki" doživeo potpunu transformaciju (FOTO)
NEKADA poluzaboravljen i zapušten, niški aerodrom "Konstantin Veliki" godinama je bio simbol propadanja i neispunjenih potencijala juga Srbije.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović/Novosti/Profimedia
Sa tek nekoliko letova mesečno, skromnim terminalom i zastarelom infrastrukturom, ovaj aerodrom je bio tek tačka na mapi, bez realne mogućnosti da odgovori na potrebe stanovništva ovog dela zemlje.
Za više od pola miliona ljudi iz Niša i okoline, loša avio-povezanost značila je komplikovana i skuplja putovanja, kako u poslovne, tako i u privatne svrhe. Ali, umesto da ostane zaboravljeni resurs, Aerodrom "Konstantin Veliki" je doživeo potpunu transformaciju.
Nova zgrada terminala otvorena 2024. godine
Uz snažnu podršku države, u poslednjih nekoliko godina započet je sveobuhvatan proces modernizacije. Kruna tog razvoja je novi terminalni objekat otvoren u julu 2024. godine, površine 7.160 kvadratnih metara.
U njemu se danas nalaze savremeni šalteri za prijavu putnika, kiosci za samostalno čekiranje, pasoške kontrole, kapije za ukrcavanje, VIP salon i automatizovani sistem za sortiranje prtljaga. Sa novim kapacitetom od 1,5 miliona putnika godišnje, niški aerodrom više nije alternativa – već ravnopravni deo nacionalne avio-mreže.
Zgrada imaa 10 ček-in šaltera, "fri šop" na 400 kvadrara, poslovni prostor za avio-kompanije, rent a kar agencije, biznis klub, vip deo i sve ono što nude savremeni aerodromi u brojnim evropskim gradovima.
Otvaranje nove zgrade je donelo i proširenje parkinga pa sada niški aerodrom raspolaže sa 580 parking mesta za putnička vozila, uz poseban deo za osobe sa invaliditetom, tu je i VIP deo parkinga, 103 mesta za kamione, 5 punjača za električna vozila, zelena površina sa 200 sadnica.
Pored toga, u oktobru iste godine potpisan je memorandum vredan preko 140 miliona evra sa kineskom kompanijom "Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd", koji predviđa drugu fazu razvoja aerodroma.
U okviru te faze planira se izgradnja nove kontrolne kule, rušenje i zamena stare zgrade, proširenje piste i platforme, kao i izgradnja hangara za održavanje aviona. Radovi će trajati do 2027. godine, ali se još sada jasno nazire budućnost u kojoj će Niš biti jedan od regionalnih lidera u vazdušnom saobraćaju.
Atraktivne avio-linije
Uz infrastrukturni preporod došle su i nove linije. Sa svega par destinacija, "Konstantin Veliki" je došao do 14 aktivnih letova tokom letnje sezone 2025. godine. Putnici iz Niša i okoline sada mogu direktno da lete u Beč, Cirih, Atinu, Krf, Bazel, Maltu, Istanbul, Beograd, Ljubljanu, Stokholm, Keln, Frankfurt, Memingen, Tivat.
U ponudi će od juna biti i dve čarter linije koje organizuju turističke agencije: za Antaliju u Turskoj i Monastir u Tunisu.
Foto: Profimedia
Ova mreža letova ne samo da je povećala mobilnost građana, već je otvorila vrata za turistički razvoj, lakše poslovne kontakte i čvršću povezanost sa srpskom dijasporom širom Evrope.
Uporedo sa povećanjem broja putnika, dramatično je skočio i kargo saobraćaj – čak 510% više u odnosu na prethodnu godinu. To svedoči da aerodrom postaje i važan logistički čvor za robu i industriju, što otvara nove mogućnosti za privredu celog regiona.
Grad razvoja i šansi
Modernizacija aerodroma već donosi konkretne dobrobiti: otvorena su nova radna mesta, povećana je tražnja u hotelima i ugostiteljstvu, a Niš dobija na značaju kao atraktivna destinacija za strane investitore.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Uz brzu prugu Beograd–Niš koja je u izgradnji i Koridor 10 koji je povezan sa jedne strane sa Bugarskom do Sofije, a sa druge strane do Severne Makedonije kroz Grdeličku klisuru, ovaj deo Srbije više nije periferija – već dinamična tačka povezanosti, razvoja i šansi.
Aerodrom "Konstantin Veliki" danas više nije mesto koje putnici izbegavaju – već kapija Niša prema Evropi i simbol onoga što se može postići kada se strategija, investicije i vizija spoje u jasnu misiju modernizacije.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (1)