OD POREZA NA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU U SRBIJI MOŽE DA SE IZGRADI 30 BOLNICA

Промо

17. 01. 2025. u 16:00

Direktni javni prihodi od industrije igara na sreću u 2024. godini iznosili oko 320.000.000 evra

ОД ПОРЕЗА НА ПРИРЕЂИВАЊЕ ИГАРА НА СРЕЋУ У СРБИЈИ МОЖЕ ДА СЕ ИЗГРАДИ 30 БОЛНИЦА

AP Photo/Wayne Parry

Industrija igara na sreću je jedna od najbolje regulisanih u zemlji i od nje se slivaju jedne od najvećih uplata javnih Prihoda u budžet Republike Srbije i budžete lokalnih samouprava i fondova, jer plaća namete po osnovu većeg broja poreskih oblika. Osnovni namet koji industrija igara na sreću uplaćuje u budžet Republike Srbije su naknade za odobrenje i priređivanje igara na sreću, a one su značajno porasle za oko 20% na skoro 150.000.000 evra u 2024.

Pored naknada za priređivanje igara na sreću, industrija plaća i poreske namete koji imaju i drugi privredni subjekti u Srbiji: PDV, porezi i doprinosi na zarade, poreski oblici koji se plaćaju prilikom zakupa poslovnog prostora, porez na dobit, porez na prihode od kapitala (dividende), komunalne takse, poreze po odbitku na ino usluge i drugo.

Procena je da su prihodi budžeta po ovim osnovama nešto viši od prihoda po osnovu naknada za priređivanje i odobrenje igara na sreću, te da su direktni javni prihodi od industrije igara na sreću u 2024. godini iznosili oko 320.000.000 evra. Na godišnjem nivou bi od tog novca, recimo, moglo da se izgradi 30 bolnica.

Postoji veliki broj sektora koji zavise od industrije igra na sreću – mediji, industrija hrane i pića, ugostiteljstvo, sektor nekretnina, građevinska industrija, industrija nameštaja, IT, telekomunikacije, osiguranje, bankarstvo, transport i logistika i mnogi drugi, pa industija igara na sreću ima i multiplikativne tj. indirektne efekte na celu privredu Srbije.

Ukupna direktna dodata vrednost industrije igara na sreću privredi Srbije je procenjena na 630.000.000 evra (0,8% BDP-a), a indirektna vrednost – uključujući i kompanije u lancu vrednosti na još oko 500.000.000 evra tako da industrija direktno ili indirektno utiče na kreiranje BDP Srbije od najmanje 1,4%.

Sa indirektnim efektima doprinos industrije igara na sreću javnim prihodima Republike Srbije je oko 540.000.000 evra.

INDUSTRIJA PODRŽAVA 100.000 RADNIH MESTA

Jedna od najbrže rastućih industrija u Srbiji direktno zapošljava gotovo 15.000 radnika i podržava oko 100.000 radnih mesta, imajući u vidu da sarađuje i sa brojnim drugim sektorima. Prema istraživanju Udruženja priređivača igara na sreću, od beting industrije, kada se uzmu u obzir i članovi porodica, direktno i indirektno živi više od 400.000 ljudi, što je ekvivalentno populaciji većeg grada u našoj zemlji!

Beting sektor je i jedan od najvećih oglašivača, imajući u vidu da troškovi kompanija iz ove industrije za oglašavanje putem različitih marketing kanala, sponzorstva klubova i federacija, promocije događaja i manifestacija prevazilaze 50.000.000.

Prosečan godišnji iznos investicija beting kompanija iznosi oko 60.000.000 evra, a osim ulaganja u opremu i razvoj mreže uplatnih mesta, u poslednje vreme sve više investiraju u modernizaciju i nove tehnologije. Domaće kompanije, priređivači igara na sreću, ističu se i po ekspanziji na inostranim tržištima i malo je sektora koji u tome mogu da im pariraju.

MILIONSKA ULAGANjA U RAZVOJ ZAJEDNICE

Kompanije iz ove oblasti na godišnjem nivou izdvajaju i milionske iznose za društveno odgovorne akcije i ulaganje u razvoj zajednice. Podrška je upućena zdravstvenom sistemu, kulturnim ustanovama i manifestacijama, borbi za ekologiju i zdravije okruženje, ekonomskom osnaživanju žrtava porodičnog nasilja, mladim talentima i startapima, humanitarnim organizacijama i pojedincima kojima je to bilo najpotrebnije...


 


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

Ćerka Luke Modrića više liči na Luku Modrića - od Luke Modrića (FOTO)