ŠANSA ZA PROCVAT JUŽNE PRUGE: Kalcitna groznica "potresa" Gadžin Han

J. Ć. / E. B. T.

11. 01. 2023. u 12:00

NADA da će rudnik kalcita biti otvoren u blizini sela Ćelije kod Gadžinog Hana konačno izgledaju realno.

ШАНСА ЗА ПРОЦВАТ ЈУЖНЕ ПРУГЕ: Калцитна грозница потреса Гаџин Хан

Foto Shutterstock

To je podgrejala izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je nedavno rekao da su u dve najsiromašnije opštine na jugoistoku Srbije otkrivena nalazišta zlata i kalcijum-karbonata. Jedno je u Gadžinom Hanu, a čekam dozvolu da kažem gde je tačno i ovo drugo. Ovo je poručio Vučić, a njegove reči su pokrenule zlatnu groznicu u nagađanjima koja je to opština, čije ime još ne može da se otkrije. Posebno, jer je u njoj, kako je rekao, pronađeno mnogo više zlata nego što imamo u Čukaru peki.

- Da sam birao bolju opštinu, ne bih je našao - kazao je predsednik.

- U pitanju je jugoistok Srbije. Ta opština će procvetati.

Vučić je još sredinom decembra objavio da su u Srbiji otkrivena ova nalazišta, a 4. januara je obelodanio da je jedna lokacija u Gadžinom Hanu. Kako su se reporteri "Novosti" uverili, priča o otvaranju rudnika ponovo je aktuelna. Meštani veruju da bi to oživelo nekoliko sela u ovom kraju, ali su skeptični da će se i ostvariti, jer se o otvaranju tog rudnika govori već decenijama. Kalcijum-karbonata ima mnogo u prirodi, ali ne ovako čistog kakav je nađen na Suvoj planini, u opštini Gadžin Han. Sadržaj minerala od preko 99,60 odsto, čini ga jednim od najčistijih u svetu. Stanovnici Gadžinog Hana kažu da se za to nalazište zna 30, 40 godina.

- Pokušavali su i neki privatnici da ga prisvoje, dolazili su i neki Kinezi da istražuju, ali ništa se nije desilo - kaže jedan meštanin.

- Samo u jednoj "žici" kalcita u gadžinhanskom kraju nalaze se rezerve vredne pola milijarde američkih dolara. Tako je govorio još bivši predsednik opštine Gadžin Han pre nekoliko godina. U planu je otvaranje podzemnog rudnika, kako bi priroda bila sačuvana. Otvaranje rudnika kalcita na Suvoj planini oživelo bi nekoliko sela u ovom kraju, ali da li će to da se desi, to ne znamo.

Novi rudnik bi mogao da donese ekonomski preokret za ceo kraj, Foto J. Ćosin

Zamenik direktora Geološkog zavoda Predrag Mijatović ističe da svaki novi rudarski objekat koji se pušta u eksploataciju ima značajan efekat i na ekonomiju samih opština na čijoj se teritoriji nalazi, kao i čitave zemlje. Zlato se na jugoistoku Srbije, kako navodi, istražuje na više lokacija, ali ne zna na kojoj je otkriveno veliko ležište o kojem je govorio Vučić.

- Novi rudarski objekat doprinosi zapošljavanju određenog broja rudara, inženjera, geologa, tehnologa - navodi Mijatović.

- Tu je uvek angažovano od 100 ljudi pa naviše, u zavisnosti o kolikom ležištu se radi. Država ima višestruke koristi od istraživanja do same eksploatacije, jer za svaki od tih procesa određena naknada ide u budžet. Zatim, proizvodi se sirovina i ona se naplaćuje, a svež novac ulazi u državnu kasu i preko poreza.

Budžet prihoduje, kako dodaje, i od rudne rente koja se ubira na sirovinu koja se eksploatiše. Takođe, u fazi istraživanja, sve firme koje istražuju plaćaju naknadu po kvadratnom kilometru za prostor na kome to obavljaju. Procenjuje se da oko 80 firmi na više od 100 lokacija istražuje različite mineralne sirovine u Srbiji. Prema Mijatovićevim rečima u Gadžinom Hanu je vrlo kvalitetna sirovina, jer je sadržaj kalcijum-karbonata 99,62 odsto, vrlo čist, blizu idealnog.

- Taj kvalitetan kalcit ima višestruku primenu u preko 10 različitih industrijskih grana i nije problem da se nađe kupac - objašnjava Mijatović.

- Koristi se u farmaciji, proizvodnji gume, u industrijama papira, boja i lakova, metalnoj, prehrambenoj, kao i u poljoprivredi. U poslednje vreme radi se na razvoju baterija na bazi kalcijuma, i ispostavilo se da su kvalitenije od onih na bazi litijuma, jer prema prvim podacima, mogu da akumuliraju dva puta više energije. Obavljaju se eksperimenti za pravljenje kalcijum-jonskih baterija, ali je ta tehnologija još u fazi ispitivanja.

Foto J. Ćosin

Meštanka Gadžinog Hana Gordana Ilić veruje da će se otvaranje rudnika na Suvoj planini sada ipak pokrenuti.

- To bi napokon zaustavilo odliv ljudi iz ovog kraja - kaže Ilićeva za naš list.

- Ja verujem da će se nešto pokrenuti sada kada je to iz državnog vrha najavljeno, jer to znači da je došlo do nekog pomaka.

U Opštini Gadžin Han prema popisu iz 2011. godine živelo je 8.400 ljudi, dok je prema preliminarnim rezultatima poslednjeg popisa na ovoj teritoriji ostalo 5.900 ljudi.

Gordana Ilić, Foto J. Ćosin

EKOLOŠKI ODRŽIVO RUDARSTVO

PRIMER Bora i Majdanpeka, gde su prosečne plate veće od republičkog proseka, pokazuje da bi otvaranje rudnika u dve siromašne opštine u Srbiji bilo značajno za te lokalne samouprave - kaže Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize PKS.

- U prošloj godini rudarski sektor je rastao 22 odsto i zato je izuzetno važno da nam rudarstvo bude ekološki održivo i da se razvija uz očuvanje životne sredine.

DESETINE KOMPANIJA TRAŽI ZLATO NA JUGOISTOKU

ZAMENIK direktora Geološkog zavoda Predrag Mijatović navodi da zlato u Srbiji istražuje nekoliko desetina stranih kompanija. On ističe da nema preciznih procena kolike su rezerve ovog plementinog metala u našoj zemlji, ali se grubo može reći da ima oko 500 do 600 tona. Oko 90 odsto istražnih prava na jugoistoku Srbije uključuje zlato u kombinaciji sa bakrom, srebrom, olovom ili cinkom.

- U tom delu naše zemlje zlato se uglavnom istražuje na području opština Bosilegrad, Trgovište, Surdulica, istočnih delova opštine Vranje, kao i u Medveđi i Lebanu - navodi Mijatović.

- Verovatno ne može još da se objavi na kojoj lokaciji je otkriveno veliko ležište, jer je još u fazi istraživanja. To znači da još nisu došli u fazu da su dokazali rezerve, ali da svi podaci kojima raspolažu pokazuju da je u pitanju veliko ležište.

Sada predstoji da se to sistematizije i uradi elaborat koji će doći pred državnu komisiju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (1)

DOK SVETSKI DUG RASTE, NAŠ PADA Mali poručio: Srbija je svetski rekorder po rastu BDP-a