SKLADIŠTARI POKRALI DRŽAVU: Nova hapšenja u Srbiji zbog krađe pšenice iz robnih rezervi, koja je bila smeštena kod privatnika

E. B. Talijan - J. Subin

16. 04. 2022. u 07:00

KRAĐA državnih robnih rezervi ne prestaje. Samo su u petak tri privatna skladištara, koja lageruju robu Direkcije robnih rezervi uhapšena zbog sumnje da su krali i preprodavali pšenicu i brašno. Tako su državu oštetili za više od 300 miliona dinara. Pre toga, u prošlonedeljnoj akciji policije iza rešetaka su završile tri osobe, koje su na sličan način nanele štetu od 816 miliona dinara.

СКЛАДИШТАРИ ПОКРАЛИ ДРЖАВУ: Нова хапшења у Србији због крађе пшенице из робних резерви, која је била смештена код приватника

Foto Tanjug

Do ovih krađa dolazi u vreme kada se naša država bori da obezbedi dovoljno zaliha hrane zbog globalne krize, kao i da drži pod kontrolom cene osnovnih životnih namirnica. Iz Ministarstva trgovine poručuju da nema bojazni da bi ova zloupotreba mogla da izazove bilo kakav poremećaj na domaćem tržištu.

Državni sekretar u tom ministarstvu Uroš Kandić kaže da je poslednjih dana uhapšeno ukupno sedam privatnika koji lageruju robu, i da su kod dvojice skladišta bila potpuno prazna, a kod petorice delimično. Konačna šteta, kako navodi, biće utvrđena kada se završe istražne radnje.

- Skladištari u svakom trenutku moraju da imaju količine robe koju su se obavezali da će čuvati - objašnjava Kandić. - Njima je dozvoljeno da zanove pšenicu i kukuruz, ali tek kada uzmu novu mogu da prodaju staru. Međutim, oni su to uradili u martu i ostavili prazna skladišta do nove žetve, do jula. I to u trenutku kada je svako zrno pšenice zlata vredno i kada država nastoji da obezbedi najjeftiniji hleb.

Šteta je, kako navodi, što su "alavi" pojedinci bacili ljagu na obraz poštenih skladištara, koji profesionalno rade svoj posao, a to je velika većina. Prema njegovim rečima, nema bojazni da bi zbog ove krađe moglo da dođe do bilo kakvog poremećaja u snabdevanju tržišta ili do nestašica.

- Prelazne rezerve, a to znači ukupne količine pšenice u Srbiji, koje uključuju i one u vlasništvu privatnih kompanija, iznose milion tona pšenica i isto toliko ima i kukuruza - navodi Kandić. - To pokriva godišnju potrošnju, taman da ne radi ništa. Ove godine se očekuje dobar rod obe ove žitarice, tako da nema bojazni da će bilo šta nedostajati.

U Republičkoj direkciji za robne rezerve kažu da je većina ugovora koje oni zaključuju, naročito od početka ukrajinske krize, strogo poverljiva, tako da po Zakonu o tajnosti podataka nisu u mogućnosti da govore o količinama koje postoje.

- Trenutno je kontrola u toku, a prethodna je rađena u prisustvu MUP pre mesec dana - govori Zorica Anđelković, direktor Republičke direkcije za robne rezerve. - Redovna kontrola zaliha pšenice i kukuruza rađena je u novembru i decembru. Nažalost, koliko god kontrolisali, ne možemo uvek da utičemo na neke firme koje su spremne da otuđe robu koju čuvaju. Svi radimo na tome da toga bude što manje kako bismo sačuvali državnu robu. Trebalo bi primeniti i strože sankcije prema njima.

Kako kaže Anđelković, većina njih kod kojih je sada registrovan manjak, nadoknađuju robu. Ipak, biće i onih koji to neće moći da urade. Zbog toga će se insistirati na strožim kaznama.

- Tek kada bude završena kontrola, imaćemo tačne količine, koje će biti registrovane kao manjak i te podatke ćemo objaviti - zaključila je Anđelkovićeva. - Redovno kontrolišemo stanje zaliha robe preko kontrolnih kuća, koje su akreditovane. Izabrane kuće isključivo kontrolišu količinu robe u silosima i magacinima, a ne na papiru. Uz akreditovane kuće kontrolu rade i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova. Ni u jednom državnom skladištu nije konstatovan manjak.

Agroekonomista Milan Prostran ocenjuje da krađa robnih rezervi predstavlja atak na državu i da treba da bude najoštrije kažnjena. On je istakao da ne pamti ovako visoke cene žitarica na svetskim berzama, i dodao da Srbija ima dovoljno hrane i da u tom pogledu nema mesta za zabrinutost.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je govorio o otkrivenim krađama u privatnim skladištima i najavio da će se proveravati i državna. On je istakao da će sve biti nadoknađeno i da će ići u zatvor svi koji su na brutalan način krali, misleći da ih niko neće proveravati.

- A, znate kako rade, postave duplo dno za našu robu, za žito - objasnio je tada Vučić. - Duple rešetke postave da vi mislite dole je, a nema je. Nisu mislili da će iko da proverava ima li žita ili ne.

ZLOUPOTREBE SE DEŠAVALE I RANIJE

OVO nije prvi slučaj zloupotrebe sa pšenicom i kukuruzom iz robnih rezervi, a duplo dno je odavno uobičajena praksa. Krajem 2013. godine krenula je akcija hapšenja zbog malverzacija sa žitom, nakon provera policije i Tužilaštva za organizovani kriminal, koje su trajale pola godine.

Tada je ustanovljeno da nedostaje velika količina proizvoda i da je naneta velika šteta državi. Hapšenja su se nastavila i naredne godine. Od 77 ovlašećnih skladištara, kod 18 je utvrđen manjak od 50.000 tona pšenice i 30.000 tona kukuruza. Kako je tada saopšteno, pojedini su tada uzimali od države i do 10.000 evra mesečno za zakup skladišta iako su robu koja im je bila poverena na čuvanje - prodavali.

ZAVRŠILI IZA REŠETAKA

MINISTARSTVO unutrašnjih poslova u petak je saopštilo da su uhapšene tri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su zloupotrebile poverenje u obavljanju privredne delatnosti i na taj način oštetile Republičku direkciju za robne rezerve za oko 304.465.000 dinara.

- Slobode su lišeni A. B. (54) iz jedne samostalne zanatske radnje iz okoline Šapca, S. Đ. (50) iz privrednog društva "Mlin Đorđić" iz okoline Bogatića i Ž. Š. (60) iz "Mlina Škrbić" iz okoline Sremske Mitrovice - navodi MUP.

Prošle sedmice uhapšeni su odgovorni u firmama "Mlin Filipović Kata", "Žitopromet Ruma" i "Aki komerc Blace" zbog sumnje da su krali i preprodavali pšenicu i kukuruz.

KOLIČINA ZALIHA POVERLjIV PODATAK

PREMA zakonu, robne rezerve intervenišu u slučaju vanrednih situacija, kao što su elementarne i druge nepogode, koje mogu da izazovu prekide u snabdevanju, zatim kod nastupanja ozbiljnih poremećaja na tržištu ili ratnog stanja, objasnio je Kandić.

Državni sekretar ističe da informacije o visini zaliha za svaku vrstu robe predstavljaju poverljive podatke u cilju zaštite ekonomskih interesa države. Privatnih skladištara ima oko 70. Oni su zaključili ugovor za lagerovanje robe sa Direkcijom i za to dobijaju mesečnu nadoknadu. Država ima najveći kompleks silosa u Novom Pazaru i još pet magacina.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (6)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije