ODLAŽE SE UVOĐENJE PLATNIH RAZREDA: Vlada uputila Skupštini predloge nekoliko zakona koji regulišu zarade državnih službenika
UVOĐENjE platnih razreda za državne službenike, o kom se priča ravno deceniju i koje je nekoliko puta do sada pomerano, između ostalog i zbog pandemije kovida, konačno je trebalo da počne sa primenom 1. januara, ali se ponovo - odlaže. Do kada, nije precizirano.
Arhiva Novosti
Vlada je poslala Skupštini Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru, Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, Zakona o zaposlenima u javnim službama i Zakona o platama zaposlenih u javnim agencijama i drugim organizacijama koje je osnovala Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.
Kako se u objašnjenju navodi, odlaganje je uslovljeno potrebom da se na drugačijim osnovama reformiše sistem plata u javnom sektoru s obzirom na brojne promene u sistemu. Podsećaju da su primanja, od usvajanja zakona o platama u javnom sektoru i posle uspešnog procesa fiskalne konsolidacije, prvo postepeno "odmrznuta". Usledio je nejednak rast, između ostalog u oblasti zdravstva, prosvete i socijalne zaštite, da bi se zatim došlo do znatnog uvećanja minimalne cene rada.
- Promene su uticale na potrebu ponovnog razmatranja ključnih postavki u sistemskom zakonu - navodi se u obrazloženju Predloga, i još se kaže da su one imale uticaj i na promene u koeficijentima u odnosu na period propisivanja jedinstvene matrice koeficijenata.
RAST MINIMALCA
PROCENTUALNO uvećanje minimalne cene rada po času rada počev od 2021. godine iznosilo je 6,6 odsto, stoji u obrazloženju Predloga zakona. U 2022. godini bilo je 9,4 odsto, u 2023. godini 14,3, u ovoj 17,83, dok se za narednu predviđa uvećanje od 13,65 odsto.
Sve to utiče na odlaganje uvođenja platnih razreda za one kojima je država, uslovno rečeno, poslodavac, a uz podršku MMF ući će se u novi proces uređenja sistema zarada u javnom sektoru.
- Predlagač zakona nas nije informisao o ovim odlukama, niti da se primena platnih razreda odlaže - kaže za "Novosti" predsednik Sindikata uprave Srbije Slađan Bobić. - Već imamo zakazane razgovore sa Ministarstvom državne uprave da se donese nova uredba o platama za zaposlene u lokalnim samoupravama, jer su njihova primanja izuzetno mala, ispod prosečne zarade u Srbiji. Čak za 23 odsto država mora da dotira da bi dostigli zagarantovani minimalac.
Kako objašnjava Bobić, njihov sindikat se zalaže za novi, jedinstveni koeficijent (umesto osnovni plus dodatni) i uz uvažavanje da je maksimalan zakonom propisan 12,05. To znači da plata za najniže zvanje državnog službenika ne bi bila ispod minimalca, a po opštinama bi se uvećala za 15 do 26 odsto.
- Viši referent sada ima 46.000, a od Nove godine bi trebalo da ima 53.592. Naš predlog bi mu doneo 61.000. Ili uredba, ili da donesemo novi zakon o platama. U suprotnom, ostaćemo bez stručnih kadrova. Nijedan građevinski inženjer neće da radi u opštinskoj građevinskoj inspekciji, kada u privatnoj firmi može da zaradi više. Tačno je da mladi dolaze, ali oni su neiskusni, neće imati od koga da uče, a i brzo odu kad dobiju bolju ponudu.
U ovom trenutku na lokalu radi oko 25.000 državnih službenika, a na ostalim nivoima još 125.000.
ISTA OSNOVICA PLUS KOEFICIJENT
PLATNI razredi su kategorije u koje bi zanimanja u javnom sektoru bila razvrstana, što bi određivalo visinu plate, pa se ne bi drastično razlikovala primanja za iste poslove od jednog resora do drugog. Ideja je da za sve zaposlene "kod države" postoji ista osnovica i sistem koeficijenata za obračunavanje plate, što bi dovelo do blagog rasta.
Vlada je predložila Skupštini i Zakon o izmeni Zakona o državnim službenicima. Njime je predviđeno da se odloži stupanje na snagu člana koji propisuje raspisivanje obaveznog konkursa i za zaposlene na određeno vreme zbog povećanog obima posla, a ne samo na neodređeno. Primena se odlaže sa 1. januara 2025. na 1. januar 2026. Razlog je manjak neophodnih kadrova, zbog kontrolisanog zapošljavanja koje nalaže Zakon o budžetskom sistemu. Procene su da nedostaje oko 20 odsto potrebnih službenika, a sprovođenje konkursne procedure usporilo bi prijem "ispomoći", što može dovesti do smanjenja efikasnosti rada. Prošle godine trajanje konkursa od trenutka dobijanja saglasnosti za zapošljavanje do stupanja na rad iznosilo je od 50 do 230 dana.
Preporučujemo
DEDA JOJ INAUGURISAO PUTINA: Ko je majka unuke Slobodana Miloševića - druga Markova žena
10. 03. 2026. u 17:46 >> 17:46
"NADAMO SE DA ĆE OSTATI U SKLADIŠTU" Hrvatski ministar u panici zbog najnovijih raketa: Vučićeva Srbija i snaga naše vojske jedina tema!
SRBIJA predsednika Aleksandra Vučića i snaga naše vojske, koja je Vučićevim zalaganjem podignuta iz pepela, jedina je tema u Hrvatskoj!
10. 03. 2026. u 18:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
NOVI EKSPLICITNI SNIMCI MIRJANE PAJKOVIĆ: Policija sumnja KO je na snimku, drugi muškarac - odmah saslušana
RANIJE je objavljen i video za koji je deo medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade. Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.
07. 03. 2026. u 22:55 >> 23:05
Komentari (0)