PROKRČILI NAM PUT DO SKUPIH SUPERRAČUNARA: Naučnici iz Srbije ušli u prestižno EUROHPC udruženje, u kojem su najrazvijenije zemlje sveta

Љ. Бегенишић

06. 11. 2024. u 16:46

NAUČNICI iz Srbije ušli su u ekskluzivni klub - Evropsku inicijativu za računarstvo visokih performansi, EuroHPC. To im omogućava da obezbede nove izvore finansiranja za nabavku opreme za računare visokih performansi (HPC), ali i da podstaknu domaću privredu koja time postaje konkurentnija na svetskom tržištu digitalnih tehnologija.

ПРОКРЧИЛИ НАМ ПУТ ДО  СКУПИХ СУПЕРРАЧУНАРА: Научници из Србије ушли у престижно EUROHPC удружење, у којем су најразвијеније земље света

privatna arhiva

Naučnici širom sveta tako se udružuju u veće organizacije iz praktičnih razloga. Prijem u članstvo se ocenjuje po kvalitetu, ali i po srodnosti - kao što je Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) članica udruženja akademija nauka IAP, a grupe koje istražuju elementarne čestice članice ATLAS-a i CMS-a, tako su se i istraživači koji koriste superkompjutere udružili u ovo prestižno EuroHPC udruženje. Kako je reč o skupoj i naprednoj tehnologiji, EuroHPC je elitni klub u čije članstvo mahom ulaze grupe iz najrazvijenijih zemalja. 

Naš naučnik, dr Antun Balaž iz Instituta za fiziku u Beogradu smatrao je da je i Srbiji tu mesto, pa je pokrenuo inicijativu da se uključimo u EuroHPC. Uz podršku nadležnih u državi, ali i pojedinaca iz drugih naših institucija poput SANU i Elektrotehničkog fakulteta, uspeo je u tome.

 - Značaj ovog projekta se ogleda ne samo u tome što nas povezuje sa najkompetentnijim evropskim centrima za nabavku opreme za računare visokih performansi (NRC), nego i što je okrenut pružanju podrške za primenu HPC kako akademskim institucijama, tako i javnom sektoru i zainteresovanim malim i srednjim preduzećima - kaže Balaž za "Novosti". - Ovo je ključno za povećanje njihove kompetitivnosti i stvaranje novih proizvoda i usluga za društvo zasnovanu na znanju, što je strateški cilj naše države. To što se Srbija prošle godine pridružila EuroHPC našim istraživačima otvorilo je mogućnost da učestvuju u projektima koji se finansiraju u okviru ovog programa.

 Inače, prvi projekat u kome učestvuju Institut za fiziku u Beogradu i Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu je evropska mreža centara kompetencije za HPC (EuroCC2/EuroCC4SEE) kojim u Srbiji rukovodi upravo naš sagovornik Antun Balaž.

- Cilj projekta je da nauci, od fakulteta do SANU, ali i industriji i javnoj upravi, učine dostupnim superračunare i pomognu u usvajanju tih tehnologija - ističe on. 

A za naš "običaj" da domaći kvalitet umanjujemo u poređenju sa tuđim, dr Balaž kaže da je nepravedan jer superračunarska infrastruktura u Srbiji nije zanemarljiva i obilato se koristi.

Moćni "paradoks" na Fizičkom

NA Institutu za fiziku u Beogradu u Centru za izučavanje kompleksnih sistema, nalazi se superkompjuter "paradoks", jedan od moćnijih superkomjuterskih centara u ovom delu Evrope. Njega prevashodno koristi naučna zajednica za najrazličitija istraživanja. Mašinu mogu da koriste naučnici iz svih domaćih ustanova, od najmanjih instituta preko svih naših fakulteta do SANU i instituta od nacionalnog značaja. U Srbiji uspešno radi i Data centar u Kragujevcu, ali i niz drugih superračunarskih postrojenja i digitalnih centara.

- Naši istraživači su izuzetno kompetentni u primenama HPC i ostvaruju značajne rezultate čak i sa izuzetno skromnim sredstvima koje naša država ulaže u nauku - kaže dr Balaž. - Međutim, imajući u vidu porast interesovanja i zajednice koja će koristiti HPC u svom istraživačkom radu, neophodno je značajno ulaganje u računarske resurse i infrastrukturu kojima Srbija raspolaže. On dodaje da su HPC tradicionalno koristile mnoge oblasti fizike i matematike, kvantna hemija, astrofizika i različite inženjerske discipline, dok im se danas priključuju biogenetika, biomedicina i ekonomija. Kroz primene veštačke inteligencije sada u trku ulazi i mnoštvo drugih naučnih oblasti koje se zasnivaju na proučavanju velikog broja podataka. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

GAVRILOVA MAJKA I MOJ PRADEDA...: Princip PREDAK našeg poznatog pevača (FOTO)