KRALJ DIKTATUROM BRANIO DRŽAVU: Jugoslovenska ideologija i samovlašće Aleksandra Karađorđevića
NOVOSTVORENA Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca , od prvog trenutka, bila je suočena s mnogim izazovima.
Foto Profimedija, Arhiva Jugoslavije, Arhiv Srbije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Beograda, porodica Pribićević, Dkumentacija „Novosti“ “Fejsbuk” i “Vikipedija”
Stranačke strasti bile su u funkciji njihovih, suštinski nepomirljivih, državnih vizija: srpske stranke posmatrale su srpsko državno pitanje kao jugoslovensko, dok su hrvatske stranke jugoslovensko pitanje gledale kao hrvatsko državno pitanje.
Prva decenija postojanja zajedničke države završila se krvoprolićem: u Narodnoj skupštini je 20. juna 1928. godine radikalski poslanik, Puniša Račić, ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke, trojicu ranio među kojima smrtno vođu HSS Stjepana Radić). Zločin u Skupštini proizveo je u zemlji najteže moguće političke posledice i produbljivanje već postojeće krize. Njime su pokrenute emocije, stvorila se velika napetost u odnosima između Zagreba i Beograda. Na Badnji dan, 6. januara 1929, kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je ustav, raspustio parlament, zabranio rad političkih stranaka i sindikata i zaveo ličnu vlast. Šestojanuarski akt je bio samo prirodna završnica višegodišnjih procesa u političkom i parlamentarnom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenca. Graćanske političke partije prihvatile su zavoćenje diktature, krajnje pasivno i bez otpora. Zabranjene zakonom, korumpirane, pocepane i oslabljene one nisu imale mogućnosti da se suprotstave režimu diktature.
Hrvatski političari su u početku verovali da diktatura otvara mogućnost za neposredno sporazumevanje hrvatske opozicije i kralja, bez učešća „srbijanskih” graćanskih političkih partija. Tok dogaćaja ih je ubrzo razuverio... Srpske političke partije potonule su u apatiju. Naviknute na parlamentarne metode borbe one nisu bile sposobne da odgovore izazovima diktature.
Sa protokom vremena, i „pasivna rezistencija” je dobijala oblike otpora koga se režim iskonski bojao. Vojska i njen komandni kadar, grupe „dvorskih” demokrata i radikala, podanička državna uprava, aparat vlasti (pravosuće, policija, žandarmerija), krupni kapital činili su društvenu i političku osnovu diktature.
Preporučujemo
SRBIJA SE UMIRITI NE MOŽE: Oružani ustanak 1941. godine rasplamsao se poput požara
14. 08. 2024. u 13:00
HRVATSKOJ STIGLA PORUKA IZ IZRAELA: Potpuno prekinite diplomatske odnose sa Teheranom
AMBASADOR Izraela u Hrvatskoj Gari Koren pozvao je zvanični Zagreb da prekine diplomatske odnose s Teheranom i sprovede bezbednosne provere osoblja iranskog diplomatskog predstavništva u Hrvatskoj jer bi, kaže, među njima moglo biti "špijuna" Revolucionarne garde koja se u EU smatra terorističkom organizacijom.
06. 03. 2026. u 09:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)