KRALJ DIKTATUROM BRANIO DRŽAVU: Jugoslovenska ideologija i samovlašće Aleksandra Karađorđevića
NOVOSTVORENA Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca , od prvog trenutka, bila je suočena s mnogim izazovima.
Foto Profimedija, Arhiva Jugoslavije, Arhiv Srbije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Beograda, porodica Pribićević, Dkumentacija „Novosti“ “Fejsbuk” i “Vikipedija”
Stranačke strasti bile su u funkciji njihovih, suštinski nepomirljivih, državnih vizija: srpske stranke posmatrale su srpsko državno pitanje kao jugoslovensko, dok su hrvatske stranke jugoslovensko pitanje gledale kao hrvatsko državno pitanje.
Prva decenija postojanja zajedničke države završila se krvoprolićem: u Narodnoj skupštini je 20. juna 1928. godine radikalski poslanik, Puniša Račić, ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke, trojicu ranio među kojima smrtno vođu HSS Stjepana Radić). Zločin u Skupštini proizveo je u zemlji najteže moguće političke posledice i produbljivanje već postojeće krize. Njime su pokrenute emocije, stvorila se velika napetost u odnosima između Zagreba i Beograda. Na Badnji dan, 6. januara 1929, kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je ustav, raspustio parlament, zabranio rad političkih stranaka i sindikata i zaveo ličnu vlast. Šestojanuarski akt je bio samo prirodna završnica višegodišnjih procesa u političkom i parlamentarnom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenca. Graćanske političke partije prihvatile su zavoćenje diktature, krajnje pasivno i bez otpora. Zabranjene zakonom, korumpirane, pocepane i oslabljene one nisu imale mogućnosti da se suprotstave režimu diktature.
Hrvatski političari su u početku verovali da diktatura otvara mogućnost za neposredno sporazumevanje hrvatske opozicije i kralja, bez učešća „srbijanskih” graćanskih političkih partija. Tok dogaćaja ih je ubrzo razuverio... Srpske političke partije potonule su u apatiju. Naviknute na parlamentarne metode borbe one nisu bile sposobne da odgovore izazovima diktature.
Sa protokom vremena, i „pasivna rezistencija” je dobijala oblike otpora koga se režim iskonski bojao. Vojska i njen komandni kadar, grupe „dvorskih” demokrata i radikala, podanička državna uprava, aparat vlasti (pravosuće, policija, žandarmerija), krupni kapital činili su društvenu i političku osnovu diktature.
Preporučujemo
SRBIJA SE UMIRITI NE MOŽE: Oružani ustanak 1941. godine rasplamsao se poput požara
14. 08. 2024. u 13:00
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)