Novosti istorijski dodatak

ALBANSKI GRB I ZASTAVA OSMIŠLJENI U SARAJEVU: Knjigama o istoriji Bosne i Kosova pravdali bombardovanje Srbije
GLAVNA SLABOST knjiga Noela Malkoma je što on vrlo proizvoljno tumači izgradnju nacionalne svesti i procese za stvaranje nezavisne nacionalne države.
06. 03. 2023. u 20:30

FALSIFIKOVANJEM ISTORIJE PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE - U PONEDELJAK U "VEČERNJIM NOVOSTIMA" NOVI ISTORIJSKI DODATAK
KAKO ALBANCI BRIŠU TRAGOVE SRPSKOG POSTOJANjA NA KOSOVU I METOHIJI u „Večernjim novostima“ u ponedeljak, 27. februara u novom Istorijskom dodataku na 8 strana
26. 02. 2023. u 14:44

KAKO JE HRVATSKI LOV NA SRBE POSTAO SVETSKI BREND: Genocid na Srbima nekada i sad - I posle Jasenovca Jasenovac
ZA PRIČU o Jasenovcu nije potreban povod. Jasenovac je sam sebi dovoljan povod. I više nego dovoljan. Jer, Jasenovac je, u stvari, neispričana priča.
25. 02. 2023. u 18:05

ISTREBLJENJE SRBA OD KOLEVKE DO STOLETNIH STARICA: Ko je stvorio fabriku smrti na Savi - fašisti ili Hrvati
NAJPRE, teza da su Jasenovac "stvorili fašisti, a ne Hrvati" ispražnjena je od saznajnog sadržaja i stoga neupotrebljiva u razumevanju stvarnosti.
24. 02. 2023. u 16:55

KO KRIJE KARTOTEKU NESTALIH SRBA U NDH: Kosti jasenovačkih mučenika su na 210 kvadratnih kilometara
NA SRBIJI I SRPSKOJ je da obave popis žrtava iz ratova 1941-1945. i 1991-1995. Primer Slovenije, koja je, pre samo petnaestak godina, političkom voljom obezbedila sredstva za rad istoričarima, pokazuje da je to još moguće.
23. 02. 2023. u 17:44

PRIKRIVANJE STVARNIH RAZMERA ZLOČINA: Uspomene sestre DR Vide Brodar - Izveštaj antropologa o iskopavanju grobnica u Jasenovcu i Gradini
U ARHIVU JUGOSLAVIJE nalazi se izjava, koju je juna 2020. napisala dr. Marija Elizabeta Miletić, sestra slovenačkog antropologa dr Vide Brodar koja je 1964. vodila istraživanja na mestu jasenovačkog logora.
22. 02. 2023. u 19:00

DA LI SU USTAŠE "UREDNO POPISIVALE" ŽRTVE? Poluvekovna brojčana projekcija najvećeg srpskog grada pod zemljom
KAKO stvari sada stoje, na putu smo da poluvekovna brojčana projekcija najvećeg srpskog grada pod zemljom (uz sužitelje Jevreje, Cigane i nepoćudne Hrvate) padne u savsku vodu jer nije potvrđena imenima u dostupnoj dokumentaciji. Moj porodični udeo je npr. popisan: dva Markovića iz Zvornika, Vladimir i Ljubomir, majčini stričevi - ukoliko ne računamo hercegovačke jame kao isturene punktove futurističkog projekta što se u Jasenovcu udarnički ostvarivao.
22. 02. 2023. u 17:55

NASILNO BRISANJE PAMĆENJA NARODA: Srpska kultura sećanja i Jasenovac - izazovi i odgovori
TOKOM 45 godina trajanja socijalističke Jugoslavije, Srbi su, zarad lažnog "bratstva i jedinstva" sa dojučerašnjim domaćim dželatima pristajali da svoje antifašističke žrtve ubijene samo zato što su bili Srbi, preimenuju u Jugoslovene.
21. 02. 2023. u 17:00

NEGOVANJE SEĆANJA KROZ ZAGRLJAJ SADAŠNJOSTI I PROŠLOSTI: Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju
Istorijski dodatak čitajte u današnjem štampanom izdanju "Večernjih novosti".
20. 02. 2023. u 06:30

KAD JE TITO OTKUPLJIVAO ŽITO: Novo istorijsko svetlo na sve faze i privide jugoslovenskog projekta
KOJU GOD etapu iz novije srpske istorije uzeli za temu istorijskog dodatka "Novosti", na primer iz perioda neposredno po oslobođenju, i iz kojeg god ugla pristupali - hronološkog, tematskog ili nekog trećeg - otkriće se jedna zajednička, antisrpska, "linija" i suština. Zapravo, ne samo da će se otkriti, nego će se i nametnuti, kao neprekidna i neprekinuta, kao neka vrsta konstante i lajtmotiva u tom dramatičnom i haotičnom vremenu.
19. 02. 2023. u 17:00

NEGOVANJE SEĆANJA KROZ ZAGRLJAJ SADAŠNJOSTI I PROŠLOSTI - U ponedeljak u "Večernjim novostima" novi Istorijski dodatak
KAKVO JE MESTO JASENOVCA U NAŠEM ISTORIJSKOM PAMĆENjU u „Večernjim novostima“ u ponedeljak, 20. februara u novom Istorijskom dodatku na 8 strana
19. 02. 2023. u 15:36

POBUNA NARODA ZBOG OBAVEZNOG OTKUPA: Zatvorske kazne i prinudni rad kao snažan odgovor države
U IZVEŠTAJU KOJI JE dostavljen Blagoju Neškoviću, navodi se da su ponegde preduzete mere bile preoštre, a da ipak nisu postigle cilj. Kao primer navođeno je hapšenje 5 lica u okrugu požarevačkom koja su osuđena na 2-3 god. prisilnog rada i na konfiskaciju od 3-4 ha zemlje, i zbog toga otkup u srezu moravskom nije uspeo. Ili npr. sud u Novom Kneževcu osudio je jednog kulaka na 13 god. lišenja slobode sa prinudnim radom zato što nije predao kukuruz, ili u srezu alibunarskom hapšen je veliki broj seljaka i potom puštan a da nisu predavani sudu.
18. 02. 2023. u 17:00

PARTIJSKO OSVAJANJE SELA: Bunt zbog brutalnosti za vreme obaveznih otkupa posle 1945. godine
OSLOBODILAČKI i građanski rat u Jugoslaviji, a posebno u Srbiji i među Srbima, unesrećio je srpsko selo i mirno stanje zamenio nemirnim i neizvesnim. Sa slobodom, kojoj su najviše doprineli, srpski seljaci kao borci, skojevci ili komunisti sticali su zavidne položaje u partijskoj i državnoj hijerarhiji, (obično miliciji i vojsci), i bili zahvalni za to novoj vlasti i Titu.
17. 02. 2023. u 17:00

ROBIJAŠNICE PUNE UZORNIH SELJAKA: Greška koju je Tito priznao, vođena pogrešna politka prema selu
U NOVOM KNEŽEVCU demonstracije protiv kulaka nisu uspele, jer se nije odazvao dovoljan broj ljudi. Partijski aktivisti su kritikovani za oportunizam i nedoslednost: "Upuštaju se sa kulacima u izračunavanje pravilnosti njihovog obračuna, pa kad (jer ne umeju da računaju) sednu na kulakovo tvrđenje da on (eto i račun kaže) nema žita, onda govore: "Pa što su me onda kod tebe poslali.
16. 02. 2023. u 17:00

GLAVA SE GUBILA ZBOG PEDESET KILOGRAMA ŽITA: Teror lokalnih partijskih aktivista prilikom planskog otkupa
NEZAPaMĆENE drakonske kazne su bile jedan od načina da se utera strah u kosti kulacima i odagna svaka želja za prikrivanjem viškova. Navodimo samo neke od drastičnijih primera. ("Ima dve vrste ubeđivanja, ubeđivanje rečima i ubeđivanje preko leđa" - objasnio je J. B. Tito na 2. kongresu KP Hrvatske. ) Sava Marjanović, zvani Boža iz Deliblata kod Kovina, posednik 35 jutara zemlje, zbog optužbe da je sakrio 2.974 kg kukuruza, osuđen je 1947. od Sreskog suda u Kovinu na 10 godina, konfiskaciju 20 jutara zemlje i 6.400 kg pronađenog kukuruza.
15. 02. 2023. u 17:00

VOJVODINA HRANILA CELU JUGOSLAVIJU: Progon seljaka posle zamerki politici KPJ od strane sovjetskog rukovodstva
VEĆI BROJ KAŽNjENIH lica zbog otkupa nije samo posledica rigoroznije politike otkupa u Srbiji, već i objektivno najvećeg stepena opterećenosti ove republike. Vojvodina je bila baza otkupa. Srbija je u ukupnom planu otkupa belih žitarica za 1947. bila zadužena sa skoro 70% od cele količine, a Vojvodina je sama davala gotovo dve trećine žita u Srbiji ili blizu 47% na nivou Jugoslavije.
14. 02. 2023. u 17:00

ČVRSTA RUKA PARTIJE U VREME OBAVEZNOG OTKUPA: Fenomen represije na selu u Srbiji od 1945. do 1953. godine
OTKUP je kao privremena mera u privredi ozakonjen odmah po okončanju rata. Opravdanje je nađeno u činjenici da ratom opustošena poljoprivreda nije bila u stanju da obezbedi prehranu stanovništva. Rekvizicija kao oblik snabdevanja i prehranjivanja ljudi u ratnim uslovima sprovođena je kao mera iz nužde sve do polovine 1945, kada se donose prvi propisi koji regulišu otkup, kao deo planske privrede.
13. 02. 2023. u 17:00

SMRT KAO PRAVO NA IZBOR: "Čišćenje" države od strane OZNE, potom UDBE, od narodnih izdajnika
OVAJ istorijski dodatak bavi se jednim periodom naše novije prošlosti u kojem smo se oslobodili od okupatora, ali upali u novu vrstu neslobode, karakterističnu po ukidanju prava na drugo i drukčije - mišljenje, opredeljenje, politički i ideološki stav i stanovište.
12. 02. 2023. u 17:00

DRUŽE TITO GDE JE NAŠE ŽITO - U PONEDELJAK U "VEČERNJIM NOVOSTIMA" NOVI ISTORIJSKI DODATAK
NEISPRIČANA PRIČA O PRINUDNOM OTKUPU U SRBIJI u „Večernjim novostima“ u ponedeljak, 13. februara u novom Istorijskom dodataku na 8 strana
12. 02. 2023. u 14:00

SUDSKI PROCES PROTIV SAVEZA DEMOKRATSKE OMLADINE JUGOSLAVIJE: U policijskoj raciji 1948. godine uhapšeno više desetina đaka reakcionara
INTERESANTAN je proces pred Okružnim sudom za grad Beograd (u zgradi gde je danas sedište SPO u Knez Mihailovoj) o kojem je, zahvaljujući objavljenim memoarima Borislava Pekića, tada 19-godišnjeg studenta istorije umetnosti, javnost najviše upoznata.
11. 02. 2023. u 17:00

OPTUŽEN ZA SARADNJU SA STRANIM SLUŽBAMA: Kazneni postupak države u slučaju protiv Dragoljuba Jovanovića
UBRZO POSLE Jovanovićeve diskusije o Petogodišnjem planu, već 15. maja 1947. Prezidijum Narodne skupštine FNRJ dao je odobrenje za pokretanje krivičnog postupka protiv D. Jovanovića. Pre toga, on je lišen funkcije u stranci (oktobar 1946), kao i mesta profesora na Pravnom fakultetu (avgust 1946) i svih političkih funkcija (poslanika u Skupštini Srbije i potpredsednika Narodnog fronta).
10. 02. 2023. u 17:00

TITO JE BIO NEUMOLJIV: Sve o eliminaciji Dragoljuba Jovanovića
OKUŠAJ stvaranja prave parlamentarne opozicije u Titovoj Jugoslaviji desio se u okviru seljačkih partija i sudske procese Dragoljubu Jovanoviću (Narodna seljačka stranka) treba razumeti u kontekstu politike komunističkih partija prema seljačkim političkim partijama u istočnoevropskim zemljama posle zaoštravanja Hladnog rata.
09. 02. 2023. u 17:00

ADVOKATI NA UDARU KOMUNISTIČKE VLASTI: Branioci su imali veću samostalnost nego u posleratnoj Titovoj Jugoslaviji
NAJVIŠE JE NA METI bio advokatski red kao najveće utočište poraženih snaga. Ova profesija je postala vrlo opasna pod novim režimom, a pojedini advokati koji su plivali uz vodu poput Dragića Joksimovića su se našli iza rešetaka.
07. 02. 2023. u 17:00

INSTRUMENTALIZACIJA PRAVOSUĐA ZA OBRAČUN SA POLITIČKIM PROTIVNICIMA: Presude po diktatu partije i OZNE
KAO I U SVIM zemljama narodne demokratije, i u Jugoslaviji je jedan od glavnih oblika pritisaka na opoziciju bilo fabrikovanje državnih neprijatelja i njihova upotreba za propagandu sa ciljem jačanja unutrašnje kohezije, otpora imperijalizmu i podrške narodnim vlastima kao braniocima teritorijalnog suvereniteta i legitimnog društvenog uređenja.
06. 02. 2023. u 17:00