DANAS JE SVETI HARALAMPIJE: Veruje se da majke jednu stvar treba da urade sa decom
U CRKVENOM kalendaru ovaj dan je označen crnim, podebljanim slovom
Foto Printskrin, Vikipedija/Alekjds
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Haralampija, jednog od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
U crkvenom kalendaru ovaj dan je označen crnim, podebljanim slovom.
Deo moštiju ovog sveca danas se čuva u manastiru Podvrh, u blizini Bijelog Polja kraj reke Bistrice. SPC ga slavi 10. februara po crkvenom, a 23. februara po gregorijanskom kalendaru.
Ime ovog sveca grčkog je porekla i znači radosna svetlost. On je bio episkop u Magneziji (Tesalija) u 2. veku, a veruje se da je u 113. godini postradao zbog Hrista.
Živeo je u vreme rimskog cara Septimija Severa, koji je vodio veliku hajku na hrišćane.
Ovaj svetac se nije krio od onih koji su ga proganjali, nego je slobodno i javno propovedao hrišćansku veroispovest.
Kada su ga vojnici uhvatili, odrali su mu kožu s leđa, a on im je odgovorio:
- Hvala vam braćo, jer ste ostrugavši moje telo, obnovili moj duh za novi, večni život.
Tada je vojvoda Lukije sam uzeo sprave za mučenje i krenuo da snažno da struže Haralampijevo telo. U tom trenutku vojvodi se obe ruke otkinuše do lakata, kao da su mačem bile odsečene, i prilepile su se za mučenikovo telo. Lukije je pao na zemlju bez ruku i govorio za ovog sveca da je čarobnjak.
Njegov pomoćnik i upravitelj Lukijan je prišao da mu pomogne i pljunuo u lice mučeniku, i u tom trenutku se Lukijanova glava okrenula nazad i lice mu se našlo sa leđne strane. Vojvoda Lukije, videvši ova čuda, okrenu se svetitelju i zamoli ga za oproštaj, i reče da će mu pomoći i poverovati u njegovog boga, ako mu ruke budu vraćene na mesto.
To se upravo i dogodilo i Lukije i Lukijan poverovaše u Hrista. Posle ovoga obavestili su cara o ovim događajima, međutim, car nije želeo da veruje u ova čuda, i naredio je da ga ponovo uhvate.
Vojnici su ga opet uhvatili i izveli na gubilište. Tada je Sveti Haralampije podigao ruke ka nebu, i pomolio se za sve ljude, i preminuo, pre nego što je dželat spustio mač na njegovu glavu. Učinio je mnogobrojna čudesa, a između ostalog i careva kćer Galina je napustila mnogobožačku religiju svog oca, i postala hrišćanka. Ona je uzela njegovo telo, i sahranila ga.
Verovanja
Srbi veruju da je ovaj svetac imao velike isceliteljske moći, pa je najveći broj običaja u vezi sa zdravljem i izlečenjem, poput onog da majke u nekim delovima Srbije na današnji dan obavezno vode svoju decu u crkvu.
Valja se, veruje se, i da bolesni na ovaj dan odu kod svog lekara. Za ime ovog sveca vezano je još jedno lepo verovanje da će dete kom na ovaj dan ispadne prvi ili nikne novi zub celog života biti srećno kao i da će nad njim bdeti upravo Sveti Haralampije.
BONUS VIDEO: DA LI JE GREH RADITI NA CRVENO SLOVO: Zašto nosimo brojanice i crveni konac
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)