ISTORIJSKI DODATAK - PRAVO NA POBUNU ‘68: Godine koje su odredile sudbinu jugoslovenske države
SVEST o postojanju krize i saznanje o njenim razmerama postojala je kod partijskog rukovodstva počev od kraja 50-ih godiia 20. veka. Uporedo s tim, bila je vidna i oštra podela na zagovornike opsežnih i hitnih društvenih i privrediih reformi, koji su predstavljali manjinu u partijskom i državnom vrhu i brojnijih pristalica usporenih, etapnih, kozmetičkih društvenih promena i „starih” metoda upravljanja i vladanja.
Arhiva
Između „opasnosti” za socijalizam i državu, kako su tvrdili jedni i „sporog” preobražaja društva koji generiše sveopštu ekonomsku i političku krizu, kako su govorili drugi, kompromis je mogao biti samo privremen. A to se pokazalo kao kobno za opstanak države i funkcionisanje društva.
Postojeću situaciju dodatno je opterećivala staljinistička praksa i neskriveno nastojanje SKJ da uguši i obračuna se sa svakim vidom mišljenja suprotnog partijskom.
A to je značilo onemogućavanje da u raspravama o bitnim pitanjima razvoja i budućnosti zemlje učestvuju svi oni koji kritički misle, pre svega inteligencija stasala unutar postojećeg poretka i partijskih institucija čiji su pogledi na društveni trenutak bili delom drugačiji od zvaničnih partijskih stavova koji su izmišljali i glorifikovali „uspehe” jugoslovenskog socijalizma.
Ignorisanje problema, najdirektnije je, kako je pokazalo vreme nekoliko decenija kasnije, uticalo na sudbinu jugoslovenskog socijalizma i jugoslovenske države.
KRAJ šezdesetih godina obeležila su dva događaja, po svojoj prirodi, sadržaju i značaju različita, ali važna za razumevanje političkih prilika u Jugoslaviji.
Bile su to masovne studentske demonstracije, izbile su u nedelju 2. juna 1968. u Beogradu i vojna intervencija pet zemalja Varšavskog pakta na Čehoslovačku, do koje je došlo u noći između 20. i 21. avgusta 1968. Ova dešavanja promeniće opšti istorijski okvir u kome se dešavala jugoslovenska kriza.
Nedavno se, u izadnju Srpske akadenije i umetnosti i Balaknološkog instituta pojavila publikacija „Pravo na pobunu - `68. kod nas i u svetu“ u kojoj jedanaest autora rasvetljavju, sa svih aspekata, burne šezdeseta godine. U ovom i sledećem „Istorijskom dodatku“ prenosima najzanimljivije delove ovog značajne knjige.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)