ISTORIJSKI DODATAK - PRAVO NA POBUNU ‘68: Godine koje su odredile sudbinu jugoslovenske države
SVEST o postojanju krize i saznanje o njenim razmerama postojala je kod partijskog rukovodstva počev od kraja 50-ih godiia 20. veka. Uporedo s tim, bila je vidna i oštra podela na zagovornike opsežnih i hitnih društvenih i privrediih reformi, koji su predstavljali manjinu u partijskom i državnom vrhu i brojnijih pristalica usporenih, etapnih, kozmetičkih društvenih promena i „starih” metoda upravljanja i vladanja.
Arhiva
Između „opasnosti” za socijalizam i državu, kako su tvrdili jedni i „sporog” preobražaja društva koji generiše sveopštu ekonomsku i političku krizu, kako su govorili drugi, kompromis je mogao biti samo privremen. A to se pokazalo kao kobno za opstanak države i funkcionisanje društva.
Postojeću situaciju dodatno je opterećivala staljinistička praksa i neskriveno nastojanje SKJ da uguši i obračuna se sa svakim vidom mišljenja suprotnog partijskom.
A to je značilo onemogućavanje da u raspravama o bitnim pitanjima razvoja i budućnosti zemlje učestvuju svi oni koji kritički misle, pre svega inteligencija stasala unutar postojećeg poretka i partijskih institucija čiji su pogledi na društveni trenutak bili delom drugačiji od zvaničnih partijskih stavova koji su izmišljali i glorifikovali „uspehe” jugoslovenskog socijalizma.
Ignorisanje problema, najdirektnije je, kako je pokazalo vreme nekoliko decenija kasnije, uticalo na sudbinu jugoslovenskog socijalizma i jugoslovenske države.
KRAJ šezdesetih godina obeležila su dva događaja, po svojoj prirodi, sadržaju i značaju različita, ali važna za razumevanje političkih prilika u Jugoslaviji.
Bile su to masovne studentske demonstracije, izbile su u nedelju 2. juna 1968. u Beogradu i vojna intervencija pet zemalja Varšavskog pakta na Čehoslovačku, do koje je došlo u noći između 20. i 21. avgusta 1968. Ova dešavanja promeniće opšti istorijski okvir u kome se dešavala jugoslovenska kriza.
Nedavno se, u izadnju Srpske akadenije i umetnosti i Balaknološkog instituta pojavila publikacija „Pravo na pobunu - `68. kod nas i u svetu“ u kojoj jedanaest autora rasvetljavju, sa svih aspekata, burne šezdeseta godine. U ovom i sledećem „Istorijskom dodatku“ prenosima najzanimljivije delove ovog značajne knjige.
UKRAJINCI OBORILI NOVI RUSKI DRON: Zaprepastili se šta se nalazi u njemu
JEDNOG od prvih dana 2026. godine ukrajinska vojska oborila je ruski dron novog tipa. Identifikovan je kao „Geran-5“, brz i dalekometni dron.
23. 01. 2026. u 12:25
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)