GENOCID NAD SRBIMA NE SME DA BUDE ZABORAVLJEN: U Subotici održan komemorativni skup za stradale u "Oluji"
POVODOM 26. godišnjice stradanja srpskog naroda u zločinačkoj akciji "Oluja" u Velikoj većnici Gradske kuće održan je komemorativni skup, u organizaciji Saveza srpskih udurženja Severnobačkog okruga.
Foto: Arhiva Novosti
Skup je uveličao gradnačelnik Stevan Bakić poručujući da će ovakvi komemorativni skupovi uvek imati podršku Grada.
- Bliži se 4.avgust, dan kada je pre 26 godina počela zločinačka akcija "Oluja". Jedan od najtragičnijih datuma srpske istorije o kojima je uvek teško govoriti. Mi o "Oluji" moramo da govorimo češće, da se čuje reč o genocidnoj akciji prema srpskom narodu, a sve žrtve zaslužuju najveću počast – poručio je gradonačelnik Bakić.
– Ovaj grad je bio utočište za hiljade Srba koji su proterani sa vekovnih ognjišta. Oni su danas naši sugrađani i daju nemerljiv doprinos razvoju Subotice, ali zavičaj i zločin koji je nad njima učinjen nikada ne mogu da zaborave. Ne smeju da zaborave, a ne smemo ni mi, koji smo bili svedoci krajiške tragedije. Velika je odgovornost na nama da im prenesemo istinu šta se dogodilo, a o kojoj se govorilo šapatom i nije imala mesta u javnom i državnom životu. To je promenila državnička vizija Aleksandra Vučića a negovanje kulture sećanja je opredeljenje svih nivoa vlasti.
Manifestaciju već šest organizuje Savez srpskih udruženja Severnobačkog okruga sa ciljem da se jedan od najvećih pogroma srpskog naroda nikada ne zaboravi.
- Pre 26 godina u "Oluji" je ubijeno više od dve hiljade ljudi, a oko 220 hiljada naših sunarodnika proterano sa vekovnih ognjišta. Od toga je oko 10.800 našlo utočište i novi dom u Subotici – podseća Boro Vukajlović, predsednik Saveza srpskih udruženja SBO, koji je za dan svog udruženja odabrao 4. avgust. – To je narod koji je samo u prošlom veku doživeo tri genocida, a sada se u svetskim medijima proglašava kao genocidni narod, što nikako nije istina.
Goste je pozdravio i Željko Kukić, predsednik Kulturne zajednice Krajine. Predavanja o genezi srpsko - hrvatskh odnosa održali su profesor Univerziteta u Novom Sadu Dejan Mikavica i Momčilo Diklić, saradnik Instituta za evropske poslove.
Preporučujemo
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)