HLADNI SU VAM PRSTI NA NOGAMA I RUKAMA? Vaskularni hirurg objašnjava zašto imate ovaj problem

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

15. 01. 2024. u 17:30

OSEĆAJ hladnoće na prstima ruku i nogu, vrhu nosa i ušima je veoma rasprostranjen pogotovo u hladnije doba godine.

ХЛАДНИ СУ ВАМ ПРСТИ НА НОГАМА И РУКАМА? Васкуларни хирург објашњава зашто имате овај проблем

Foto: Free Images Pixabay

Lekari kažu da kod većine ljudi ovo nije znak narušenog zdravlja krvnih sudova već do ove pojave dolazi zbog stezanja malih krvnih sudova kako bi se krv preusmerila u "bitnije" organe.

U intervjuu, za "Novosti", doktor Miloš Sladojević, vaskularni hirurg Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kaže da su neke osobe sklonije pojavi hladnih prstiju i drugih perifernih delova tela. Razlog je to što konstitucionalno imaju povišen tonus simpatičkog nervnog sistema koji je odgovoran za skupljanje malih krvnih sudova u koži. Takođe, ovaj simptom je češći i kod ljudi niske telesne mase, kod onih koji imaju nizak krvni pritisak ili anemiju:

- Takođe stres usled aktivacije simpatičkog nervnog sistema doprinosi i potencira tegobe. U ovim slučajevima osećaj hladnoće na prstima šaka i stopala ne predstavlja veći medicinski problem i ne zahteva posebno lečenje, već se savetuje utopljavanje nošenjem adekvatne odeće - rukavica i toplih čarapa i obuće, kao i toplim kupkama i fizičkom aktivnošću koja podstiče cirkulaciju.

* Šta ako je ovaj specifičan osećaj hladnoće veoma izražen?

- Ukoliko su ove tegobe izraženije i praćene promenom boje prstiju koje se smenjuju od blede, ljubičaste i crvene one mogu da budu znak Rejnoovog sindroma koji se viđa u skolpu ozbiljnih oboljenja. U ovim slučajevima mogu nastati i ranice na vrhovima prstiju ili pak gangrena sa posledičnom amputacijom.

FOTO: Arhiva novosti

* Zašto dolazi do pojave Rejnovog sindroma?

- Rejnoov sindrm se pre svega sreće kod sistemskih bolesti vezivnog tkiva (sistemska skleroza, sistemski lupus, reumatoidni artritis...), endokrinih oboljenja (smanjena funkcija štitaste i nadbubrežne žlezde ili hipofize), nekih hematoloških bolesti (krioglobulinemija i policitemija), usled spoljašnjeg pritiska na nervne plekuse u vratu i u sklopu oboljenja glavnih arterija gornjih i donjih ekstremiteta. Takođe, Rejnoov sindrom meže pratiti i neka profesionalna oboljenja koja nastaju kod radnika izloženih vibracijama. Uzrok Rejnoovog sindroma treba detaljno ispitati i pored navedenih mera za utopljavanje šaka i stopala i ordiniranja lekova koji dovode do širenja krvnih sudova u koži, jer je to od ključne važnosti za lečenje osnovnog oboljenja.

* Ima li još nekih uzroka promene boje kože usled hladnoće?

- Drugi vazospastični poremećaji zbog kojih se često pomisli da postoji problem sa cirkulacijom su livedo reticularis, odnosno plavičasta mrežasta prošaranost kože donjih ekstremiteta i akrocijanoza, odnosno osećaj hladnoće i ljubičasta prebojenost kože stopala i donjih delova potkolenica. Ipak, ovde je glavna arterijska cirkulacija očuvana, ne dovodi do većih zdravstvenih problema i ne zahteva posebno lečenje osim utopljavanja i izbegavanja hladnoće. S druge strane, ukoliko su osećaj hladnoće i promena boje kože (bleda ili modra) prstiju šaka i stopala stalno prisutni uz odsustvo pulsacija glavnih arterija, mogu biti znak oboljenja magistralne arterijske cirkulacije i ovi pacijenti zahtevaju pregled i nekada hirurško lečenje od strane vaskularnog hirurga.

Izbegavati masno, presoljeno, slatko

DA LI i hrana može da utiče na cirkulaciju?

- U ishrani pre svega treba izbegavati masnu i presoljenu hranu, namirnice bogate prostim šećerima, kao i alkoholna i zaslađena pića. Ovakva ishrana pogoduje nastanku povšenog krvnog pritiska i masnoća u krvi što doprinosi razvoju ateroskleroze i oštećenju arterijske cirkulacije.

* Od čega sve zavisi da li neko ima dobru ili lošu cirkulaciju?

- Treba razlikovati arterijsku od venske cirkulacije. Naime, arterije dovode krv obogaćenu kiseonikom i hranljivim materijama iz srca do organa i tkiva, dok je vene krv iz tkiva i organa vraćaju u srce. Kada se kaže da neko ima lošu cirkulaciju pre svega se misli na arterijsku cirkulaciju koja dovodi do smanjene ishrane tkiva što u uznapredovalim slučajevima može dovesti do otvaranja rana, nastanka gangrena i gubitka ekstremiteta.

* Da li svaka hronična bolest utiče na cirkulaciju?

- U ovom i najvećem delu sveta ateroskleroza je najčešća bolest koja dovodi do oštećenja arterijske cirkulacije pa, s tim u vezi, sva oboljenja koja doprinose razvoju ateroskleroze indirektno utiču i na arterijsku cirkulaciju. Na prvom mestu su povišen krvni pritisak, šećerna bolest, povišen nivo masnoća u krvi, gojaznost i bubrežna slabost. Takođe, do suženja ili zatvaranja arterija može doći i usled nekih zapaljenskih oboljenja samih arterija ili u sklopu sistemskih bolesti vezivnog tkiva.

* Može li se loša cirkulacija poboljšati?

- Uloga lekova je pre svega da uspore i stabilizuju proces ateroskleroze i spreče nastajanje krvnog ugruška u oboleloj arteriji. U ovu svrhu se ordiniraju antitrombocitni lekovi i statini. Postoje i lekovi koji pored ovih efekata šire krvne sudove i poboljšavaju cirkulaciju kao što je cilostazol. Međutim, najboi rezultati se postižu hodanjem.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

DA LI JE JUTARNJA RAKIJICA OTROV ILI LEK? Stručnjak za toksikologiju razbila mitove (VIDEO)