DA LI STE ZNALI? U Beogradu na javnim mestima postoji oko 130 defibrilatora, koji mogu da spasu srčane bolesnike
POJAVA da ljudi na javnim mestima dožive srčani zastoj ili flaker, odnosno nekontrolisani rad srca postala je svakodnevica.
FOTO: Arhiva novosti
Ukoliko se to desi u vanbolničkim uslovima, šanse za preživljavanje imaju oni kojima u prvih tri do pet minuta bude pružena pomoć, tačnije ako se u ključnim minutima upotrebi defibrilator - elektromedicinski uređaj koji se koristi prilikom pružanja prve pomoći zbog srčane bolesti, kao što je zastoj otkucaja.
Koliki je tačan broj ovih uređaja na javnim mestima ne može se tačno reći, ali u Crvenom krstu Srbije procenjuju da ih u prestonici ima od 120 do 130.
Kako za "Novosti" objašnjava dr Ljubica Aleksić iz Crvenog krsta Srbije, aparat za spasavanje života donirala je izvesna privatna kompanija.
Njihova cena se kreće od 1.000 do 2.000 evra, a Aleksićeva kaže da to nije mnogo za aparat kojim "kupujemo nečije vreme" do dolaska medicinske službe. Doktorka ističe i stav da bi trebalo da ih bude svuda gde se okuplja veliki broj ljudi.
Svaki minut dragocen
ČAK sedam od 10 slučajeva naglog srčanog zastoja dogodi se van bolnice, a zabrinjavajuća činjenica je da tek svaka deseta osoba nakon toga preživi. Doktorka Aleksić naglašava da je ključno upotrebiti defibrilator u prvih tri do pet minuta i da je tada najveća verovatnoća za preživljavanje. Naravno, skrenula je pažnju da je moguće upotrebiti aparat i kasnije, ali sa svakom sledećim minutom koja protekne od nastanka kolapsa, gubi se od sedam do deset odsto verovatnoće za preživljavanje i uspešan oporavak.
U Beogradu je prvi defibrilator postavljen u tržnom centru kod Centralnog groblja i njime je više puta nekom ukazana pomoć i time sačuvan život. Danas se ovo "čudo" nalazi na aerodromu, železničkim stanicama, u zgradama javnih službi i na stadionima.
- Aparat je potpuno jednostavan za primenu - objašnjava naša sagovornica. - On sa potpunom sigurnošću analizira ritam i korisnika vodi kroz celi postupak oživljavanja dajući mu verbalna i vizuelna uputstva. Korisnik ne treba da zna čitavu "matematiku" oko ovog procesa i da ima praksu. Samo treba da otvori kutiju i da stavi dve elektrode na osobu kojoj nije dobro. Nakon toga, aparat će na srpskom korisniku "objasniti" sledeće korake.
U skladu sa ovim, Crveni krst Srbije već dve godine realizuje kampanju "Život u tvojim rukama", koja je posvećena obuci građana. Ova "radionica" traje četiri sata i prema rečima dr Aleksić, posebno je dirljivo kad na nju dođu ljudi koji su spaseni na javnom mestu uz pomoć ovog aparata.
Preporučujemo
VIŠE OD 40 GODINA SPORTA, PREKO 30 DISCIPLINA: "Trofej Beograda" kao simbol prestonice
09. 01. 2026. u 17:48
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)