PRINČEVI KRALJICE SPORTOVA: Dvojica tinejdžera iz Skandinavije obeležila EP u atletici
13. 08. 2018. u 21:52
Norvežaninu Jakobu Ingebrigtsenu dva zlata na 1.500 i 5.000 metara, Šveđanin Armand Duplantis slavio u skoku motkom
Armand Duplantis i Jakob Ingebrigtsen Foto AP
EVROPSKU teritoriju "kraljice sportova" preuzeli su talentovani prestolonaslednici. Šampionat Starog kontinenta koji je prošle nedelje održan u Berlinu u potpunosti su obeležila dvojica tinejdžera. Najviše ovacija na "Olimpijskom stadionu" nisu dobile zvezde poput Renoa Lavilenija, Sandre Perković, Ekaterini Stefanidi, Nelsona Evore, već Norvežanin Jakob Ingebrigtsen, koji je sa 17 godina pobedio na 1.500 i 5.000 metara, kao i 18-godišnji Šveđanin Armand Duplantis, šampion u skoku motkom.
Skandinavski mladi talas oborio je s nogu preko 70.000 gledalaca na legendarnom borilištu. Najmlađi od trojice braće Ingebrigtsen je, posle zlata na 1.500, pobedio najstarijeg brata Henrika na 5.000 metara, dok je srednji Filip, šampion sa EP 2016, ovoga puta ostao bez medalje. Ali sva trojica sada mogu da se pohvale zlatnim medaljama.
Pročitajte još: PO SVAKU CENU ŽELELA DA SKAČE: Trener Obradović sa ostatkom stručnog štaba jedva ubedio Ivanu da odustane od finala
Jakob je postao najmlađi osvajač zlata u istoriji šampionata, a deset meseci stariji Duplantis izjednačio je rekord prvenstva u skoku motkom. A sopstveni je pomerio je za čak 12 centimetara, sa 5,93 na 6,05!
- Morao sam da pređem na motke za veću visinu, a nikad ranije ih nisam koristio. Kada sam probio granicu od šest metara, znao sam da moram još više da idem. Bilo je prilično ludo, ali i veoma teško. A sada sam na krovu sveta - osećao se Armand kao da je osvojio svetsko zlato.
I njemu je atletika porodično nasleđe, jer mu se otac takmičio u istoj disciplini, a majka u sedmoboju, a pobedu nad Morgunovim i Lavilenijem posvetio je upravo njima.
Od mlađih je odskočila i Britanka Dina Ešer-Smit (22), koja je pobedama na 100 i 200 metara odnela titulu kraljice sprinta. Od starije garde, najveći uspeh ostvarila je Sandra Perković, koja je postala prva atletičarka sa pet evropskih zlata.
Pročitajte još: DOKTOR IVANE ŠPANOVIĆ, ZA "NOVOSTI": Rizik je bio prevelik
Rusi su i dalje pod zabranom nastupa zbog doping afere, a oni takmičari koji su dobili dozvolu da se pojave na EP, učestvovali su pod zastavom neutralnih sportista i osvojili šest odličja. Samo je Marija Lasitskene uzela zlato, u skoku uvis.
BILANS MEDALjA
1. V. Britanija 7 5 6 18
2. Poljska 7 4 1 12
3. Nemačka 6 7 6 19
4. Francuska 3 4 3 10
5. Belgija 3 2 1 6
5. Grčka 3 2 1 6
7. Belorusija 3 1 3 7
8. Norveška 3 1 1 5
9. Španija 2 3 5 10
10. Ukrajina 2 3 2 7
SRBIJA BEZ ODLIČJA
PRVI put posle tri šampionata, Srbija je ostala bez odličja na EP na otvorenom. Niz je započet Bekrićevim srebrom i bronzom Kolašinca na EP 2012, dve godine kasnije Ivani Španović i Tatjani Jelači je pripalo drugo mesto, a 2016. u Amsterdamu, Ivana se popela na tron, a Dudaš na treće mesto postolja.
Posle povrede srpske rekorderke u skoku udalj, naš tim je ostao bez glavne uzdanice, a najbolji plasman ostvarila je Dragana Tomašević, sa šestim mestom u bacanju diska.