Evan Rejčel Vud: Izgubili smo uzde evolucije
20. 11. 2016. u 15:55
Američka glumica i muzičarka o seriji "Zapadni svet" (HBO), ženskim suzama, strahu od veštačke inteligencije
Evan Rejčel Vud sa Džejmsom Marsdenom
DA li ste zadovoljni time ko ste i šta ste dosad u životu postigli? Dičite li se uspesima, godinama, važnim životnim lekcijama koje su vas učinile boljim čovekom? Stidite li se svojih grešaka? Šta god odgovorili, jeste li se ikad zapitali da je sve to jedna velika laž, da vi niste vi? Šta ako je vaš život samo jedan od mogućih scenarija?
Baš to je pomislila mlada američka glumica i muzičarka Evan Rejčel Vud (29), tumačeći lik Dolores Abernati u hit HBO seriji "Zapadni svet" (ponedeljkom u 20.00, a na HBO GO kad god). Dva puta nominovana za Zlatni globus i jednom za nagradu Emi, glumica u ekskluzivnom intervjuu za "TV novosti" otkriva kakav je osećaj biti u koži domaćice najluđeg zabavnog parka na planeti, koja preko noći postaje svesna da nije to što je celog života mislila da jeste.
- Moj prvi susret sa ekipom "Zapadnog sveta" bio je velika misterija, jer ništa nisam znala o tom projektu. Naravno, rekli su mi da je u osnovi film Majkla Krajtona iz 1973, ali da je to tek premisa - kaže nam atraktivna plavuša, čija privatna biografija, u kojoj je i podatak da je ona bivša devojka kontroverznog muzičara Merilina Mensona, govori u prilog tome da joj neobične situacije nisu strane. Ipak, "Zapadni svet", priznaje, poljuljao je mnoga njena uverenja.
- Na razgovoru za ulogu pitali su me da li mogu da zamislim situaciju u kojoj akcenat ne bi bio na ljudima čiji su životi ugrozili roboti. Šta ako bi u prvom planu bili domaćini? Kako bih se snašla u rimejku, u kojem se roboti odjednom sete svega što su im ljudi radili zadovoljavajući skrivene želje?
* Koje od tih pitanja vas je podstaklo da prihvatite rolu Dolores?
- Pomisao na svet bez pravila, zakona i posledica, kao što bi bio i svakom drugom čoveku na svetu, u tom trenutku zvučao mi je izazovno. Pomislila sam kako bi bilo sjajno biti deo društva u kojem ljudi imaju neprikosnovenu moć. To je blagoslov i prokletstvo "Zapadnog sveta".
.jpg)
* Kako ste doživeli tu nesputanu slobodu i sve što nudi "Zapadni svet"?
- Počela sam da preispitujem shvatanja naše stvarnosti sa svakom novom epizodom. Nekoliko puta sam se zapitala da li je moj život stvaran ili ne. Lako bih i sama mogla biti robot, zar ne? Možda ste to i vi? Na osnovu čega možete da tvrditi da ste to što jeste. Magija "Zapadnog sveta" je u tome da lako poljulja sva vaša uverenja. Naročito kad ste danonoćno njegov sastavni deo. Ono što me je, svakako, iznenadilo jeste činjenica da sam shvatila da su kompjuterski kod i ljudski DNK već počeli proces simbioze. U nauci i tehnologiji to nije retkost. Sve se događa brže nego što možemo i da zamislimo. Danas šetamo gradom držeći mali ekran na dlanu. Uskoro će on biti sastavni deo naše ruke.
* Na koji način ta evolucija utiče na čovečanstvo?
- Nezgodno je to što je veštačka inteligencija nastala po ugledu na ljudsku. Dobro znamo da ljudi nisu baš civilizacijski najsvetliji uzor. Moraćemo mnogo da poradimo na sebi ukoliko planiramo da iz eksperimentisanja s veštačkom inteligencijom proistekne nešto dobro. Jednog dana, kad se ti roboti osveste, pitanje je da li će nas proceniti kao roditelje ili pretnju nečem uzvišenijem i boljem. I čemu će to dalje voditi? Da se ne lažemo, logično je da najbrži put ka globalnom miru vodi preko eliminacije ljudske vrste.
- Malo se volimo, malo mrzimo. Sećam se vremena kad niko od nas nije imao mobilni telefon. Čini mi se da sam i zastala u tom periodu, na smeni dve ere. Recimo da moderne spravice najviše koristim kako bih uživala u muzici, jer je to moja velika strast. Ipak, vidim da mom trogodišnjem sinu već sada tehnologija postaje neizostavan deo života. Plašim se toga, ali shvatam da ne mogu da ga izdvojim iz društva. Verujem da društvene mreže ne mogu da nam oduzmu društvenost ako im to ne dozvolimo. Tako odgajam i svoje dete. Dozvoljavam mu da se informatički edukuje, ali potenciram da ima što više živog kontakta sa vršnjacima. Bez računara i telefona.
* U viktorijansko doba, prvi put smo se susreli sa strahom od industrijske revolucije. Verovalo se da će nagli razvoj tehnologije dovesti do kraha civilizacije. Da li smo i danas žrtve neke slične fobije?
- Sve se odvija prebrzo. Čini mi se da su ljudi odavno izgubili uzde kojima kontrolišu sopstveni napredak. Evolucija se otela kontroli, i jasno je da je samo pitanje trenutka kad će nas pregaziti. Ipak, pre pojave jezika, pećinski ljudi nisu ni slutili kako bi svet mogao da izgleda. Mi smo sad na tom stadijumu. Možda nam sad deluje jezivo, ali moguće je da ćemo umesto apokalipse dobiti idealno mesto za život - raj na Zemlji. Ili, pakao. Sve zavisi od nas.
* Ko je Dolores?
- Devojka prerije. Kaubojka! Uživala sam u njenoj odeći i s neprirodno velikim perikama. Pametna je, duhovita, vešta. Ona je tip devojke u koju je lako zaljubiti se.
* Dakle, "Zapadni svet" ne nudi samo seks i pištolje? Moguće je i zaljubiti se?
- Tako je! U "Zapadnom svetu" postoji i ljubav. Ako želite možete biti vitez u sjajnom oklopu koji spasava damu u nevolji. Dolores ume da se stara o sebi, ali uvek je lepo osetiti se sigurno u nečijim rukama. Ili mi devojke na taj način osvajamo muškarce i pretvaramo ih u naše igračke. Ne verujte nikad ženskim suzama. U svakoj od nas ima pomalo veštačke inteligencije. Nismo baš roboti, ali umemo srce da stavimo u službu razuma. To nas čini jačim polom (smeh).