"NIŠKA BANJA" OSVOJILA I HOLIVUD: Srpska pesma stekla planetarnu popularnost i na stalnom je repertoaru horova od Amerike do Australije

D. MATOVIĆ

01. 12. 2020. u 18:00

POZNATI stihovi "Niška Banja, topla voda/za Nišlije živa zgoda", poslednjih godina postali su planetarni hit.

НИШКА БАЊА ОСВОЈИЛА И ХОЛИВУД: Српска песма стекла планетарну популарност и на сталном је репертоару хорова од Америке до Аустралије

Foto M. Koković

Gotovo da nema veselja u Srbiji na kome se ne čuje, peva se po kafanama, a čula se i u mnogobrojnim domaćim, ali i holivudskim filmovima. Još u filmu "Skupljači perja" Saše Petrovića, pevala ju je Olivera Katarina, a našla se i u američkom filmu "Hor dečaka" (Boychoir) u kom glavnu ulogu glumi Dastin Hofman. On je dirigent hora čijim članovima je jedna od najvažnijih vežbi na probama upravo "Niška banja" i to na srpskom!

Horovi iz Amerike, Španije, Meksika, čak i sa Novog Zelanda i Japana imaju je na stalnom repertoaru, a obavezno je na koncertima izvodi i violinista Nemanja Radulović. Pesma je nastala pre gotovo punog veka, a poznavaoci muzike kažu da je odlikuju neobičan ritam i pozitivna atmosfera.

Ritam Pevaju je i u filmu "Hor dečaka", Foto: Printskrin

- Ono što je interesantno u ovoj pesmi je takt od devet osmina, koji je nepravilno složen - kaže dr Sanja Ranković, profesor etnomuzikologije Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu. - Tekst nije važan, već igrački ritam. Ritam 9/8 nosi tako da publika ne miruje kad je čuje. "Nišku Banju" često izvode trubački sastavi, a oni su naš brend i to doprinosi popularnosti pesme.

Oduševljen Nik Pejdž, Foto Nickmusic

 

Nepravilno složen devetodelni takt odlika je i etno i savremene muzike Balkana, a najpoznatiji primer za kombinaciju 2+2+2+3 upravo je "Niška Banja".

Dastin Hofman, Foto Vikipedija

- U pesmi se oseća uticaj romskih čočeka koji su popularni u tom kraju - objašnjava profesorka Ranković.

- Ona je neverovatan miks srpske gradske i romske muzike. To je gradska pesma bez koje tokom druge polovine 20. veka nije mogla da prođe svadba. Tekst je jednostavan, a jednostavne pesme dostižu neverovatnu popularnost.

Komplikovane melodije ljudi vole da slušaju, a u jednostavnim pesmama i svirci mogu da učestvuju. Zato je poenta u jednostavnosti. Ljudi vole da učestvuju u muzici, da pevaju i igraju. "Niška Banja" ima igrački impuls i mnogo ljudi može da učestvuje i da uživa.

ŠKAKLjIVI TEKSTOVI

"NIŠKA Banja" ima više verzija, od kojih su dve najpoznatije. Jedna od njih je delom na srpskom, a delom na romskom jeziku.

- Ima mnogo različitih tekstova, neki od njih su malo škakljivi, kao na primer, "Idu žene, idu deca, sve to ide da se (muzičari naprave pauzu) šeta" ili "Niška Banjo ti si kriva što me žena ostavila". Svašta su muzičari izmišljali - kaže profesorka Ranković.

Naši muzikolozi objašnjavaju da je "Niška Banja" posebno zanimljiva horovima sa Zapada, jer oni nemaju takve ritmove i za njih predstavlja egzotičan oblik horske kompozicije.

Nemanja Radulović, Foto Tanjug

 

- Iz sopstvenog iskustva sa Amerikancima i Kanađanima mogu da kažem da stranci osećaju našu muziku - kaže profesorka Ranković. - Oni često shvataju i poštuju našu muziku bolje nego mi. Bilo bi lepo kada bismo je i mi tako poštovali.

"Niška Banja" je najpopularnija srpska pesma u Americi. U aranžmanu američkog kompozitora Nika Pejdža ovu pesmu godinama pevaju horovi škola i univerziteta iz Misisipija, Masačusetsa, Hjustona, Ilinoisa, Konektikata, Virdžinije, iz Meksika, sa Aljaske, iz grada Bangor u Britaniji... Deca je vole zbog vatrenog ubrzanog tempa i zabavne ritmičke strukture, a najinteresantnije je to što je svi pevaju na srpskom. Pejdž je svojevremeno ispričao da je saznao za "Nišku Banju" od grupe Pennywhistlers koja je kasnih šezdesetih godina prošlog veka objavila album sa folk pesmama iz celog sveta.

NIJE NARODNA, VEĆ ČIKA DUCINA

DUGO se verovalo da je "Niška Banja" narodna pesma, ali autor muzike i stihova je niški glumac Dušan Cvetković - Čika Duca (na slici). Kako je objasnila njegova praunuka, pesma je nastala kao deo banjskog programa 1921. Osim prve, tekst ostalih strofa je bio drugačiji od onih koje slušaoci poznaju. Cvetković je pisao da mu ljudi ne veruju da je on stvorio tu pesmu, a njemu se nije dopala izmenjena verzija, jer je "vulgarizovana". Malo je poznato i da je Cvetković prvi snimio ploču na srpskom jeziku - 1923. godine, u Parizu, jer u tadašnjoj Kraljevini SHS tehnika snimanja je još bila nepoznata. Kasnije je snimao i u Berlinu. Ukupno 43 ploče narodne i starogradske muzike.

Foto arhiva

- To je pesma koja flertuje i koketira, a govori o ljubljenju, toplim kupkama i plesu - objasnio je tada Pejdž. - Mislim da je ljudi vole zbog energije koju nosi. Znam da se peva i svira u kafanama češće nego u koncertnim dvoranama i to me ne čudi jer je puna ritma koja tera na ples.

U rok aranžmanu "Nišku Banju" svira japanska grupa "Piramidos". Pesmu su čuli preko društvenih mreža, a tokijski rokeri bi voleli da je odsviraju u Srbiji. Robi Lakatoš čuveni mađarski violinista, romskog porekla, poznat pa zanimljivim izvođenjima džez i klasične muzike, obradio ju je u svom stilu. Nezvanična je himna festvala vina "Dana vina i meraka" koji se održava svake godine u Niškoj Banji na Dan Svetog Trifuna, zaštitnika vinograda i vinara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SVE ZA UREDNO DVORIŠTE, A I ČISTA KOLA: Pratimo ritam proleća