MAJSTORI ZA PLAMEN KOJI TOPI KAMEN: Zanat pečenja kreča gorštaci iz sela Mali Krčimir i Semče podno Suve planine još prenose na potomke
KREČ koji se dobija od kamena sa Suve planine jedan je od najcenjenijih u građevinarstvu, a put kojim se on dobija mukotrpan je i težak. Komadi krečnjačkog kamena ručno se vade na 1.400 metara nadmorske visine, spuštaju do sela i danonoćno peku da bi se dobio "živi", negašeni kreč.
Foto D. Alihodžić
On je othranio generacije podno Suve planine, a danas se ovaj zanat zadržao samo još u selima Mali Krčimir i Semče. Vlasnici građevinskih stovarišta sa juga i iz cele Srbije, znaju da se put do ovih sela isplati jer će dobiti kvalitetnu sirovinu, i to po ceni od 15 dinara za kilogram negašenog kreča.
- Kilo našeg kreča košta koliko i jedno jaje, a mnogo je velika muka doći do njega. Nama je to sada tradicija jer od ovog posla ne može da se živi. U građevinarstvu sada ima "modernih" materijala i samo upućeni znaju koliko je kreč za zidanje i malterisanje zdrav - pričaju nam, gotovo uglas, Darko Petković i Stefan Manojlović iz Malog Krčimira, voljni da nam otkriju "tajnu" pečenja kreča.
Naizgled jednostavne kućice od pruća koje podsećaju na igloe zapravo su krečane koje su iznutra obložene ciglom, a pri vrhu su otvorene.
- Majstorstvo je slagati kamen i po pravilu se počinje sa velikim komadima, pa slažemo sve manje, a pri vrhu najmanje. Ovo kamenje na dnu drži celu gomilu ispod koje ložimo vatru tri dana i tri noći, neprekidno. Nema spavanja jer uvek neko mora da dežura pored krečane - pričaju nam Darko i Stefan.
Objašnjavaju i da se za pečenje 10 tona kreča potroši 30 kubika drva.
- Odrasli smo pored krečana i to nam je u krvi. Teško je da bi neko mogao da nam "ukrade" zanat jer ne samo da nije isplativ nego je i naporan. Najlakši deo ovog posla je peći kreč - uveravaju nas sagovornici.
- Samo deluje opasno za one koji ne poznaju put. Mi smo navikli da spuštamo ovako kamen, to je naš život - veli Dragan.
A kamen se vadi ručno, isto kao i pre 100 godina.
- Nema računice kada se ima u vidu koliko je to truda i zato, polako, ovaj zanat odumire. U Velikom Krčimiru, na primer, više niko ne peče kreč, a tamo su nekada bili najpoznatiji majstori - kaže Stefan.
TAJNE DOBROG SLATKOG
ZANIMLjIVO je da se u ovim krajevima gašeni kreč upotrebljava za pripremu zimnice. Iskusne domaćice znaju da papriku koju stavljaju u turšiju potope nekoliko minuta u kreču jer na taj način ubijaju sve bakterije ili tragove pesticida. Isto rade i sa šljivama za slatko jer ostanu čvrste posle kuvanja i zadrže lepu zlatnu boju. U oba slučaja treba ih dobro isprati nakon "kupanja" u kreču.
Preporučujemo
NEMA KUPACA ZA ZDRAVO VOĆE: Aroniju sa obronaka Suve planine neće ni za 100 dinara
18. 08. 2020. u 13:08
Ove godine se časovnik POMERA RANIJE - evo kada! Pazite da vas sat unapred ne "prevari"
24. 02. 2026. u 16:16
MEDVEDEV BRUTALNO ZAPRETIO UKRAJINI, FRANCUSKOJ I BRITANIJI: Rusija bi morala odgovoriti nuklearnim udarom
ZAMENIK predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je da bi Rusija mogla upotrebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ukoliko bi Pariz i London Kijevu pružili nuklearnu tehnologiju.
24. 02. 2026. u 13:45
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)