POSTAVILI TEMELJE NAUKE: Učenjaci gorštačke razboritosti iz Ivanjice ostavili duboke tragove u istoriji Srbije

D. GAGRIČIĆ

19. 09. 2020. u 11:00

PETORICA Ivanjičana, poniklih u vrletima Javora i Golije ili u gradiću na Moravici - botaničar Nedeljko Košanin, graditelj pruga Kirilo Savić, književni kritičar Svetislav Vulović, ekonomista Stevan Popović i vladika Joanikije Nešković ostavili su tragove u nauci i kulturi Srbije zbog kojih su ih savremenici izabrali u akademike.

ПОСТАВИЛИ ТЕМЕЉЕ НАУКЕ: Учењаци горштачке разборитости из Ивањице оставили дубоке трагове у историји Србије

Foto: Knjiga "Ivanjički akademici"

Zrnca sa trnovitih životnih staza - dokumenta i fotografije, svedočenja i zapise, sabrao je njihov zemljak, novinar Emilijan Protić (80) u knjigu "Ivanjički akademici".

Profesor Univerziteta, direktor Instituta za botaniku i osnivač i prvi urednik "Glasnika" Instituta i Botaničke bašte - Nedeljko Košanin (1874-1934) najznačajnije je ime među učenjacima moravičkog kraja. Gorštačka upornost i razboritost, koje je poneo iz rodne kuće i nemaštine u golijskom selu Čečine, pomogle su mu da bude jedan od trojice najboljih studenata generacije i da doktorsku disertaciju iz botanike odbrani u Lajpcigu. Izabran je za akademika u 40. godini, a bio je i član naučnih društava u Pragu, Berlinu, Parizu i Varšavi.

 Vladika Janja, Stevan R. Popović, Svetislav Vulović, Kirilo Savić i Nedeljko Košanin/Foto: Knjiga "Ivanjički akademici"

Košanin se, kako piše Protić, okrenuo prirodi, koju je smatrao najsavršenijom laboratorijom i među prvima otvara nova vrata botaničkoj nauci, postavljajući joj čvrste temelje.

Kao pitomac Ministarstva građevine Srbije, Kirilo Savić (1870-1957) iz Berlina se vratio sa diplomom građevinskog inženjera sa najvišom ocenom. Na Kavkazu je radio na izgradnji pruge Tiflis - Kars i Aleksandropolj - Erevan - Džulfa, a u otadžbini dao nemerljiv doprinos projektovanju i širenju železničke mreže, dok mu je neostvarena želja da šine stignu do Ivanjice. Za profesorskom katedrom Tehničkog fakulteta proveo je više od pola veka, a studenti su ga zapamtili i po podsećanju na primer sa trase na pruzi u nedođiji: "Treba čuti i onoga ko je manje stručan."

Foto: Knjiga "Ivanjički akademici"

Iz niza zanimljivosti iz života istoričara književnosti i književnog kritičara Svetislava N. Vulovića (1847-1898), rođenog u Ivanjici, profesora i akademika u 40. godini, svedoka osnivanja Srpske kraljevske akademije nauka, jednog od osnivačima SKZ i rektora Velike škole, autor knjige izdvaja reči Jovana Skerlića:

- Vulović je prvi kod Srba počeo da izučava istoriju srpske književnosti kao nauku. Njegove zasluge ostaju nesumnjive u stvaranju književnosti i književne kritike uopšte, veoma je uticao na mlađi naraštaj...

ZABLUDE I OBNAVLjANjE PAMĆENjA

TEŠKO ali i lepo argatovanje u novinama, za koje sam pisao iz svih oblasti života, pružilo mi je izuzetnu priliku da saznam mnogo o prošlosti, događajima i znamenitim ljudima. Takođe, nije bilo teško utvrditi koliko svi malo znamo o svojim značajnim ljudima i istoriji. Koliko je u svakodnevnim razgovorima bilo nepoznavanja činjenica i koliko ozbiljnih zabluda - napisao je u povodu nastanka knjige Emilijan Protić.

U knjizi "Ivanjički akademici" najkraći je životopis Stevana R. Popovića (1839-1902), rođenog u gradu na Moravici, ekonomiste, profesora Visoke škole, načelnika i ministra narodne privrede u Vladi Srbije u dva mandata. Bio je posvećen organizovanju novih zemljoradničkih zadruga, u nameri da srpske patrijarhalne zadruge pretvori u nove, po ugledu na razvijene zemlje.

Foto: Knjiga "Ivanjički akademici"

- Preosvećeni vladika užičko-kruševački Janićije jedan je od svedoka stvaranja Srpske Kneževione, svagdašnji prijatelj knjige i prosvete, obnovilac sedmovrate Žiče. Vladiku Janićija znala je i uvažavala sva zemlja srpska...

Ovako je o Joanikiju Neškoviću, vladici Janji (1804-1873), pisao njegov savremenik Milan Đ. Milićević, sekretar Ministarstva prosvete. Bistri i naočiti mladić, zamonašio se u Kaleniću, a zavičaj, Milandžu pod Javorom, nosio je u srcu i o svom trošku izgradio joj školu, 1853. godine, a sa narodom i crkvu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri