KUĆA VRHUNSKIH UMETNIČKIH DELA: Enterijer zdanja SANU krasi vredna zbirka skulptura i slika akademika

Rade Dragović

23. 10. 2021. u 13:00

SVA simbolika misije najviše institucije znanja u Srbiji jezgrovito je prikazana na skulpturi "Dve muze", koja zauzima centralno mesto u glavnom holu Palate SANU u beogradskoj Knez Mihailovoj ulici.

КУЋА ВРХУНСКИХ УМЕТНИЧКИХ ДЕЛА: Ентеријер здања САНУ краси вредна збирка скулптура и слика академика

Figura "Dve muze" / Foto D. Milovanović

Vajar i akademik Đorđe Jovanović ovaplotio je svoju umetničku viziju kuće čiji je bio član kroz figure dveju gracija, koje u rukama drže knjigu i slikarsku paletu i zajedno simbolizuju dve oblasti stvaralaštva koje Akademija pod jednim krivom objedinjuje - nauku i umetnost.

Efektna i impresivna skulptura u podnožju dvostrukog stepeništa kojim se izlazi na više spratove zdanja samo je delić umetničkog blaga koje baštini, čuva i povremeno izlaže Srpska akademija nauka i umetnosti. Veliki broj dela najvećih srpskih stvaralaca krasi njene prostorije, što zgradu SANU čini jedinstvenom umetničkom riznicom našeg naroda.

Šetnja kroz hodnike, kancelarije i aule Palate SANU svedoči i bogatstvo dela njenih članova. Među najimpresivnijim delima koja krase Akademiju sigurno su vitraži i freske Svečane sale Akademije.

Motivi nauke i umetnosti ponovo se sreću iznad ulaznih vrata plenarne sale, ali u formi monumentalnih fresaka velikih dimenzija, čiji su autori Milo Milunović i Petar Lubarda. Ova dela nastala su pedesetih godina 20. veka, kada je Uprava SANU od dvojice članova naručila izradu umetničkih rešenja za reprezentativne površine najveće prostorije Palate.

Meštrovićev "Njegoš" / Foto D. Milovanović

Po sličnom modelu, pola veka kasnije, naručeni su i vitraži za prozore iste prostorije. Po nacrtima Mladena Srbinovića 2004. i 2005. godine postavljena su reprezentativna vitražna dela: "Putovanje između luka i ljubičice", "Sofija - logos", i "Rastko". Isti umetnik nekoliko godina ranije osmislio je i vitraže za sedam prozora prostorije na drugom spratu, iz koje se ulazi u Svečanu salu. Tu su svoje mesto našla dela "Bratstvo jezika", "Građenje", "Narodna umetnost", "Plodovi sa zmijom i uskršnjim jajima", "Učitelj"... Time je na najbolji način nastavljena tradicija postavljanja vitraža u SANU, koju je započeo još posleratnih godina umetnik Branko Miljuš, svojim delima koja krase prizemlje i ulazni hol zgrade SANU.

Sakupljanje umetničkih dela prati Akademiju od njenih prapočetaka. Kao prva kuća nacionalnog znanja južno od Save još Društvo srbske slovesnosti bavilo se između ostalog i sakupljanjem umetničkih dela. Ova praksa probuđena je najpre stvaranjem zbirke starina - rukopisa, novca i dokumenata, da bi potom bila nastavljena slikama i skulpturama.

 

Srbinovićev vitraž "Rastko" / Foto D. Milovanović

Umetnička dela su, kao i biblioteka i arhivska građa, polako ulazila u posed Društva srbske slovesnosti i Srpskog učenog društva, koji su prethodila Srpskoj kraljevskoj akademiji osnovanoj 1886. godine "pod zaštitom kralja Srbije" Milana Obrenovića. Akademija je nasleđivala i sakupljene fondove Društva, ali i podsticala rad svojih članova umetnika.

Društvo je 1868. formulisalo i pisanu preporuku da se nabavljaju umetnička dela, organizuju izložbe, kao i da se podigne spomenik guslaru Filipu Višnjiću. Slikar Steva Todorović dobio je zadatak da popiše slike u javnim zbirkama u Muzeju i zbirci kneza Miloša u Topčideru.

U depoima nacionalne kuće nauke i umetnosti od tada do danas našle su se desetine slika, grafika, crteža i skulptura najvećih srpskih umetnika, koji su od posleratnog doba zavedeni u posebnu Umetničku zbirku SANU. Radovi slikara i vajara, ponekad namenski nabavljani za pojedine prostore zgrade SANU, izloženi su u enterijerima gde se održavaju sastanci i ostvaruju naučni i umetnički projekti.

Ulazni hol krasi bista Jovana Sterije Popovića, jednog od osnivača Društva srbske slovesnosti, rad Rista Stijovića, a svečanu salu poprsje prvog predsednika Srpske kraljevske akademije Josifa Pančića, rad Đoke Jovanovića. U predvorju Svečane sale, nalaze se skulpture srpskih prosvetitelja i književnika - Dositeja, rad Petra Ubavkića, Vuka (rad Đoke Jovanovića) i Njegoša (rad Ivana Meštrovića). U sali Predsedništva izloženi su portreti istaknutih akademika i dobrotvora Akademije - reljefi Đoke Jovanovića i Petra Ubavkića, kao i Pupinov portret, delo Stevana Aleksića.

 

Freska "Nauka" Petra Lubarde / Foto D. Milovanović

Odeljenje medicinskih nauka SANU prikupilo je najpotpuniju galeriju portreta svojih članova, a Odeljenje likovne i muzičke umetnosti poseduje čitav mali muzej reprezentativnih radova njegovih članova. Radovi akademika su i u salonu Akademijinog kluba, a zdanje SANU čuva i kompletan legat Olge Jevrić.

Jedinstvena riznica slika čiji su autori akademici, a o kojoj i danas brigu vodi SANU, 2011. godine priređena je izuzetno posećena izložba. Pred ljubitelje umetnosti tada je izložen niz dela koja nisu često izlagana, a čiji autori čine krem srpskog slikarstva 19. i 20. veka.

U ovom fondu se nalaze izuzetno uspele skulpture "Napuštena", Đorđa Jovanovića iz 1907, kao i "Skulptor" Tome Rosandića iz 1930. godine, ali i prepoznatljivo poprsje Josipa Broza Tita, rad Antuna Augustinčića.

Kvalitet i ugled kolekcije slika SANU pokazuju ulja Paje Jovanovića "Mačevanje", slika koja je u svim monografijama posvećenim ovom umetniku. Tu je i "Pogled sa balkona - Karaburma" Uroša Predića, portret Tinke Kovačić Marka Murata, "Mrtva priroda sa globusom" Đorđa Andrejevića Kuna i "More" Mila Milunovića.

Akademija čuva i dela Sretena Stojanovića, Aleksandra Deroka, Marka Čelebonovića, Petra Lubarde, Vlade Veličkovića, Jovana Bjelića, Nedeljka Gvozdenovića, Stojana Aralice...

CENTAR KULTURE RUSKIH EMIGRANATA

NEDOVOLjNO je poznato da je dvadesetih godina 20. veka zgrada SANU bila i snažan centar ruske kulture i umetnosti u emigraciji. Državna komisija Kraljevine SHS za ruske izbeglice, na čijem čelu je bio akademik Aleksandar Belić, besplatno je ustupila deo prizemlja ruskim organizacijama. Ovaj prostor bio je adresa Ruske državne komisije, a do 1933. i preseljenja u novopodignuti "Ruski dom" tu je delovao i Ruski naučni institut, svojevrsna ruska akademija nauka u emigraciji, koju su u Beogradu 1928. formirali vrhunski ruski intelektualci.

Serijal finansijski podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

NAGLE PROMENE OSIM BILJAKA POREMETILE I LJUDE: Od vremena sam i psihički uzdrmana i nije lepo uopšte...