SLOGA NARODA JE U KULTURI SEĆANJA: Banjaluka i Beograd šesti put obeležavaju stradanje u Hrvatskoj, u Sremskoj Rači biće otvoren spomen-park
AKCIJA hrvatske vojske "Oluja" bila je stravičan zločin, koji se može oprostiti, ali se ne sme zaboraviti. Srbiju i Srbe više niko neće ponižavati i nikada više neće biti pogroma srpskog naroda.
Sa ceremonije u Busijama 2016. godine / Novosti
Ove snažne poruke Beograd i Banjaluka udruženi šalju već šestu godinu zaredom na dan početka zločinačke hrvatske vojno-policijske operacije tokom koje je proterano više od 250.000 Srba, a više hiljada ubijeno ili nestalo.
"Ugaoni kamen" sećanja Srbije i Srpske na "Oluju" postavljen je 2015. godine, kada je 5. avgust ustanovljen za Dan sećanja na stradanja i progon Srba, a te godine prvi put je organizovano zajedničko obeležavanja ovih tragičnih događaja, i to u Sremskoj Rači.
I tada, kao što će biti slučaj i ove godine, centralna manifestacija započela je simboličnim susretom Aleksandra Vučića, tada premijera Srbije, i Milorada Dodika na mostu u Sremskoj Rači, na mestu preko kojeg je najveći broj prognanih Srba iz Hrvatske uspeo da pređe u Srbiju. Tu će sada biti otkrivena i spomen-ploča, prvo obeležje Srbima stradalim tokom "Oluje", a dogovor Beograda i Banjaluke je da se kod mosta na Savi u Sremskoj Rači izgradi i spomen-park.
Osnovna ideja zajedničkog državnog obeležavanja godišnjice "Oluje" Srbije i Srpske nije samo spomen na zločin hrvatske vojske i policije, uz prećutnu saglasnost međunarodne zajednice, kada je za svega nekoliko dana sa svojih ognjišta proterano više od četvrt miliona ljudi. Cilj je da se za mnoge buduće generacije ustanovi kultura sećanja na sve srpske žrtve i stradanja, ali i da se i na ovaj simboličan način demonstrira sloga srpskog naroda, ma gde on živeo.
Sa ceremonije u Busijama 2016. godine / Novosti
Istoričar Miloš Ković kaže, za "Novosti", da je potrebno da naša javnost razume da je "Oluja" zaista bila nastavak genocida koji se odigrao od 1941. do 1945. u NDH, a koji je zapravo bio nastavak genocida počinjenog od 1914. do 1918, uglavnom na teritoriji Podrinja i Srema. Po njemu, sećanje na "Oluju" i Dan sećanja na stradanja i progon Srba je prava prilika da se obnovi ta vrsta istorijske svesti o tome odakle celom srpskom narodu preti realna opasnost:
- Nije reč o negovanju kulture mržnje, nego o preventivnom delovanju, da se takvi zločini ne bi u budućnosti ponovili. Zajedničko obeležavanje naših stradanja nije prebacivanje kolektivne odgovornosti na hrvatski i bošnjački narod, već je to insistiranje da se imenuju ne samo žrtve, već i zločini i zločinci, a kojih je u redovima ova dva naroda, nažalost, bilo mnogo više nego što smo učili u školama. Za nas 4. avgust treba da bude dan obnove i stvaranja svesti da je to datum početka revizije celokupne istorije Drugog svetskog rata i onoga čemu danas, koliko već posle "Oluje" svedočimo - a to je obnova ustaških ideja, ne samo na teritoriji današnje Hrvatske, nego i na teritoriji BiH, pa čak i Crne Gore.
Preporučujemo
HRVATSKI PREMIJER PLENKOVIĆ: Zašto sam "inicirao" dolazak Miloševića u Knin
04. 08. 2020. u 17:18
VREME NIJE DONELO PRAVDU: Ministar Stefanović o godišnjici akcije “Oluja”
04. 08. 2020. u 15:46
EKSTREMNIJI NEGO HDZ! Milanović: Sutra je praznik, a ne komemoracija za Oluju!
04. 08. 2020. u 13:52
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (51)