ZA SVAKOG GOSTA SPREMNI, ZASTAVE NE BACAMO: Naši, ali i barjaci drugih država čuvaju se u posebnim depoima

S.Rovčanin Tomković

01. 05. 2023. u 10:00

NEMA gosta, pa čak i iz najmanjih i Srbiji najudaljenijih zemalja sveta, čiji bi dolazak mogao da iznenadi domaćine iz državnih institucija, zadužene da zvaničnike dočekaju i na koplja postave našu i zastavu onih koji dolaze u posetu. Naše, ali i zastave ostalih čuvaju, fond stalno obnavljaju i nikada, pa čak ni kada se pocepaju ili izblede, nijednu ne bacaju. To nije stvar zakona, nego poštovanja svoje i drugih zemalja, kulture i diplomatskog bontona.

ЗА СВАКОГ ГОСТА СПРЕМНИ, ЗАСТАВЕ НЕ БАЦАМО: Наши, али и барјаци других држава чувају се у посебним депоима

Foto Nikola Skenderija

Zato se u državnim zgradama nalaze nagomilane stare zastave koje čekaju da se donese zakon, koji bi trebalo da predvidi njihovu reciklažu. Među njima su srpske, ali i one koje su služile dok smo živeli u "Jugoslavijama".

Darko Lazić, iz Službe za opšte poslove Vlade, istakao je za "Novosti" da se od 2004. godine, kada je Skupština Srbije donela preporuku o upotrebi grba, zastave i himne koji se nalaze i u Ustavu iz 2006. počela da se uređuje pitanje "trobojke".

- Imali smo problem, na primer, sa kopljima, jer su još iz Jugoslavije bila trokoplja za jugoslovensku, pa srpsku i pored i partijsku zastavu. Onda smo ih menjali, pa smo osmislili da se na njima nalazi prečka koja se ne vidi, ali omogućava da se zastava postavi da stoji uspravno i da na slikama izgleda lepo. To su upravo one zastave koje stoje iza naših državnika - objasnio je Lazić. - Druge vrste zastava su one koje se nalaze napolju. Na zgradi Vlade i Nemanjinoj ulici imamo četiri na krovu, tri na žutom salonu i jednu u dvorištu. One su dimenzija od četiri puta tri metra, odnosno 12 kvadrata. Uvek se zastave postavljaju na dve trećine jarbola, da se, i kada se spuste na pola koplja, ne vuku.

Foto Nikola Skenderija

Darko Lazić, službenik Sektora za opšte poslove Vlade

Zaposleni koji se bave zastavama sakupljaju ih sa svih događaja kojima je naša zemlja bila domaćin. Na primer, kada smo nedavno ugostili Pokret nesvrstanih u Beogradu, ostala su sva obeležja preko 100 zemalja koje su tada poslale svoje predstavnike u Beograd. Ona se čuvaju na policama i ispod svake piše koja je zemlja u pitanju. U pitanju su manje i veće, i koriste se prilikom sledećih dolazaka. I tako godinama, pa su nam "depoi" sa zastavama bogati. Ukoliko se slučajno desi da institucija koja je domaćin nema neku u "fundusu", pozajmi od neke druge.

- Nikada zastave ne bacamo. Šaljemo ih redovno na pranje, peglanje. Dešavalo se ranije da imamo zastave koje se minimalno oštete, pa mi ne možemo da ih koristimo, ali ih damo školama, recimo, koje ih poprave i okače. Zastave koje se nalaze unutra dugo traju, osetljivije su one koje su napolju. Ipak, u poslednje vreme i proizvođači koriste novije materijale koji su otporniji i mogu da podnesu i kišu i lošije vreme - objasnio je Lazić i dodaje da se najviše oštete kada ih nose prilikom raznih događaja, pa se u transportu pocepaju.

Himna u telefonu

- GDE god da idemo po Srbiji, ukazujemo na pravila oko zastava i ostalih obeležja i primećujem da je zavladao red oko toga kako se koristi trobojka. Takođe, pomažemo i školama, pogotovo od kada svakog septembra počinje nastava sa himnom. Svi mi koji radimo u Sektoru za opšte poslove, imao snimljenu pravu verziju himne u telefonima. Tako smo u jednoj školi, pre početka videli da čovek koji je bio zadužen za puštanje himne imao verziju sa rečima "spasi kralja". Tačnije, imao je pet diskova za slučaj da ne pogreši i svaki je bio pogrešan, pa smo to ispravili - rekao je Lazić.

U zgradi Vlade u Nemanjinoj, osim prostorija sa aktuelnim državnim obeležjima, postoji i jedna u kojoj zastave vode kroz istoriju. Ovde su, na osnovu originalnih izgleda, napravljene zastave Karađorđa Petrovića iz 1804. pa Regularne ustaničke vojske, zatim Vojvodska iz 1811. pa ona po Sretenjskom ustavu iz 1835. i Kneževine Srbije iz 1839. zatim sa Kraljevskog srpskog generalnog konzulata u Rijeci 1912. do 1914. godine, te srpska sa petokrakom iz 1947.

Državna i narodna

PREMA zakonu državna zastava jeste horizontalna trobojka sa poljima istih visina, odozgo na dole: crvena, plava i bela, a preko svega je, centra pomerenog ka jarbolu za 1/7 ukupne dužine zastave - Mali grb. Narodna zastava jeste horizontalna trobojka sa poljima istih visina, odozgo na dole: crvena, plava i bela.

Inače, Vlada Srbije nedavno je usvojila stav o primeni odredaba Zakona o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije, koje se odnose na upotrebu državne zastave i Narodne zastave. Precizira se pravo i mogućnost svih građana i pravnih lica da potpuno slobodno koriste, upotrebljavaju i ističu ove zastave u svim prilikama za koje smatraju da su prigodne. To mogu nesmetano da rade na svim stambenim objektima i drugim privatnim prostorima koji se koriste u poslovne svrhe i obavljanje delatnosti, ali pod određenim uslovima predviđenim zakonom.

Deset od sedam

NA pitanje da li zna kako izgleda svaka zastava na svetu, Lazić iskreno odgovara:

- Ne. Ali, na kvizu imam sedam od deset. Čak i kada sam sto odsto siguran, još jednom proveravamo. Ovo su stvari gde ne sme da bude greške.

Moraju se poštovati pravila koja štite dostojanstvo Republike Srbije, pa na zastavi ne sme ništa da se ispiše, odnosno upiše niti ona može da se menja, ne može da se koristi kao robni ili uslužni žig, ne sme da bude istaknuta ukoliko je oštećena, ne sme da dodiruje tle, niti kao podloga, podmetač, prostirka, zavesa ili draperija. Takođe, njom ne mogu da se pokrivaju vozila ili drugi predmeti, niti mogu da se ukrašavaju konferencijski stolovi ili govornice, osim u formi stone zastavice. Ako se sva ova pravila poštuju, trobojka može slobodno da se vijori.

Pohvale od Vučića

LAZIĆ ističe da nije bilo nekih nepredviđenih situacija i grešaka, ali da se dešavalo da su morali baš brzo da menjaju zastave na jednom događaju u Palati "Srbija", jer su sastanci išli jedan za drugim.

- Tu je jako bitno da znamo i likove ljudi koji dolaze. Taj događaj je okupio zemlje EU, ali i Norveške koja to nije. Predsednik Aleksandar Vučić nam je tada rekao da toliko brzo menjamo zastave i da je čudo da nijednom nije bilo greške - istakao je Lazić. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)