Plovila koja lete kao svemirski brod
05. 11. 2017. u 07:58
Reporter "Večernjih novosti" na najvećem srednjoevropskom Sajmu nautike koji je nedavno održan u Biogradu na moru. Najviše izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Austrije...
LUKSUZ Posetioci bili fasciniranjni izgledom brodova,direktor Milan Šangulin Foto B. Jovanović
MIRIS borova, zvuk talasa koji stidljivo kvase stene, pucketanje pečenog kestena, mnoštvo katarki uljuljkanih u marini... Upravo tako izgledala je podloga na kojoj se, od 19. do 22. oktobra, u Biogradu na Moru, odvijao 19. Biograd boat show, najveći srednjoevropski sajam nautike.
Reporter "Novosti" obreo se na ovom nesvakidašnjem događaju - koji se svakog dana završavao kasno uveče koncertima ili zabavama - zahvaljujući pozivu dugogodišnjeg direktora sajma Milana Šangulina i ljubaznošću Slađane Marović, autorke emisije "Nautika", koja se emituje na TV Pink.
Uronili smo u svet plovila, zajedno sa više od 16.000 posetilaca koji su tih dana prošli marinom Kornati, govoreći najrazličitijim jezicima. Predstavljeno je 300 plovila, od kojih je više od 40 premijerno izloženo.
Jedna od "zvezda" BBS, kako skraćeno nazivaju ovaj sajam, jeste Pearlsea 56 Coupe, Silver arrow, revolucionarni sport kruzer koji nudi izuzetna rešenja (među kojima su i džojstici za upravljanje i okretanje broda u mestu za 360 stepeni), a proizvodi se u Hrvatskoj.
Imali smo prilike da se provozamo ovom jahtom i ostali smo fascinirani njenim luksuzom, prostranošću, elegancijom i stabilnošću. Sa dva motora od po 600 KS, tri kabine i isto toliko kupatila, i 17 metara dužine, plenila je poglede posetilaca.
Pitali smo Šangulina da li je zadovoljan odzivom posetlaca i sajmom uopšte.
- Ovo je van svih granica mog očekivanja. Postoje plovila koja se ne mogu opisati, poput onih malih na struju ili onog plovila koje leti kao svemirac, na mlazu vode. Pontonski mostovi koje imamo poseduje samo nekoliko sajmova na svetu, a ovde postoji i "zen flou", kao u prometnom Banggoku. Ovo je mnogo više od klasičnog nautičkog sajma, jer smo ušli u srce i izlagača i posetilaca. Oni dolaze jednom godišnje na mesto gde vlada strast, i to je tajna uspeha - kaže Šangulin.
Otkriva nam da najviše izlagača ima iz Hrvatske, pa iz Slovenije, Austrije, Nemačke, kao i da ima kupaca iz Srbije.
Na pitanje ko kupuje brodove, Šangulin kaže da ljudi što su stariji imaju više novca za kupovinu, jer se mladi još nisu situirali.
- Jedan stranac je kupio plovilo dugačko 55 stopa, pa mu je došla žena, stala na brod i u roku od pet minuta rekla da ga ne želi, jer joj je premali. Vratili su ga fabrici i odmah izgubili 200.000 evra, samo zato što se njegovoj ženi nije dopao. Ima svakakvih ljudi...
.jpg)
Šangulin nam je rekao i da ima kupaca iz Srbije, a da su, što se tiče krstarenja, problem standard i neobaveštenost.
- Ljudi idu u hotele na odmor, a kada im pomenete jahtu, misle da nemaju dovoljno novca za nju. Ne znaju da je, ako postoje četiri kabine u koje može da se smesti osmoro ljudi, kada se saberu svi troškovi, cena niža nego za hotel - 30-40 evra na dan, a ne može da se poredi jedno s drugim, jer se ujutro budiš na jahti i umivaš u moru.
ŠTO JE VEĆI BROD, TO SE MANjE KORISTI
Kada smo ga upitali koji je njemu brod omiljen, Šangulin je rekao da je svaki na svoj način interesantan, u zavisnosti od prilike.
- Pravilo je da što je brod veći, manje se koristi, a onaj koji ima pet metara najviše se upotrebljava. Velika jahta od hiljadu konja jeste interesantna, ali da li je interesantno što moram da potrošim 200 litara goriva da bih se okupao? Meni je degutantno da potrošim toliko dizela i da zagadim prirodu da bih plivao. Sve ima svoje...