Beograd čuva Musolinijev avion sa oznakom NDH

Dragan Vujičić

24. 12. 2017. u 14:01

U Depou Vazduhoplovnog muzeja u Surčinu, među svetskim biserima avio-industrije. Ponos italijanske avijacije, prvi metalni lovac, jedini na svetu poseduje naš Muzej vazduhoplovstva

Београд чува Мусолинијев авион са ознаком НДХ

Direktor Čedo Milojević uz ponos Vazduhoplovnog muzeja / Foto Ž. Knežević

KADA su Italijani 1960. godine shvatili da na svetu više ne postoji nijedan avion "fijat G-50 bis", ponos njihove vazduhoplovne industrije pred Drugi svetski rat, osim onog na beogradskom Kalemegdanu, formirali su udruženje sa ciljem da vrate biser svog konstruktora Đuzepea Gabrijelija na "apeninsku čizmu". Nekako u isto vreme, unikatni italijanski lovac niskokrilac počeo je da smeta Beograđanima, a više državnom rukovodstvu. Naime, usled beogradskih kiša, sunca i košave koja nije štedela izloženi avion, Titova petokraka je počela da nestaje, a na italijanovim krilima i repu počela je da "probija" ustaška šahovnica. Avion je vraćen prvo na zabačeni deo aerodroma kraj Beograda, a kada je izgrađen Muzej u Surčinu, pohranjen je u depo.

Kako govori kustos Petar Nedeljković, Italijani nikada nisu odustali od ideje da ponovo dođu do svog "čeda". I, sigurno bi ga dobili 1981. posle Titove smrti, da se nije isprečio Čeda Janjić, utemeljivač vazduhoplovne kuće istorije iz Beograda.

- Tada je italijanski premijer bio Sandro Pertini, partizan koji je znao da "udari" u jugoslovensku revolucionarnu komunističku liru, i SIV na čelu sa Milkom Planinc je već doneo odluku da se "fijat G-50" pokloni "kamaradima" - govori kroz smeh Nedeljković. - A onda je Čeda Janjić iskopao odnekle sliku druga Tita pored ovog aviona na Visu i naglas zavapio: "Zar da mi kršimo upravo doneti Zakon o zaštiti maršalovog imena i da rasparčavamo njegovu zaostavštinu!" I, avion je ostao naš!

NOVI direktor Muzeja Čedo Milojević najzaslužniji je što se slika unikatnog aviona pojavljuje ponovo u javnosti posle gotovo šest decenija. Nameran je da u 2018. vremešni italijanski avion restaurira i učini dostupnim ljubiteljima vazduhoplovne istorije širom sveta.

- Naredne godine, ako bog da, vadićemo i jedan nemački "meseršmit" koji je 1941. pao u Dunav - otkriva Milojević za "Novosti".

- U vojsci kažu da su spremni i sposobni za operaciju. A što se tiče "fijata", njega moraju da restauriraju najbolji stručnjaci. On je svetsko bogatstvo i mora da ostane naš!


Priča o svetskom muzejskom raritetu dalje "teče" u "Alibabinoj pećini" (tako zaposleni zovu svoj depo). Darko Mladenović, kustos koga zovu Bambi, kaže da je uvek ushićen kada je pored "fijatovog" vazduhoplova:

- To je prvi savremeni metalni avion "lovac" u svetu. Italijani su ga prikazali prvi put kod nas na aeromitingu na Starom aerodromu 1938. godine, uz drugi njihov avion, "maki". Kraljevsko vazduhoplovstvo tada je naručilo 10 "makija" koji nam nisu stigli, a onda je NDH 1942, pozivajući se na ugovor Kraljevine Jugoslavije, od Rima dobio 10 "fijata GP". Njihov najveći maler je bio "Bredin" mitraljez za koji ustaše nisu mogle da nađu municiju po kapitulaciji Italije - priča Darko Mladenović.

Ustaški avion je, inače preleteo kod partizana 2. septembra 1944. Za komandama je bio poručnik Pavelićeve vojske Andrija Arapović. Taman kada su na Visu ofarbali avion i stavili petokraku, oslobođen je Beograd i "lovac" je sa Titovim glavnim štabom došao u srpsku prestonicu. Dva meseca svakodnevno je "čuvao" Beograd, da bi i partizani ostali bez "Bredine" municije.

Potpukovnik Ivanov i njegovi majstori završavaju "mig 29"


VAZDUHOPLOVNI muzej u Surčinu je ponos Srbije. Odnedavno je okrečen i umiven. Plate su porasle i postale redovne. Prave se veliki planovi za 2018. Zavisi mnogo od novca, ali i od ambicioznih ljudi.

- Tvrdim da smo među nekoliko najboljih muzeja u svetu po eksponatima - govori Petar Nedeljković. - Od svetskih unikata imamo još "jak 9" i avion "rudolf fizir". Od dva sačuvana "meseršmita 109 G2" jedan je kod nas. Od četiri sačuvana "harikena", jedan je ovde, a od pet "spitfajera C" takođe jedan "leti" po muzeju. Na svetu postoje sačuvana tri aviona "jak 2", a jedan smo mi izložili. Rusi su napravili 38.000 "il 5" i, od spasenih šest ili sedam, jedan je u Beogradu. Od tri "foker vulfa", kod nas u depou jedan čeka da ga sredimo i izložimo...



TITOVA TAJNA

NA poslednjem spratu zgrade u Surčinu, pomalo neugledno, na postolju stoji mlazni motor "ardag 21", nekada najveća Titova vojna tajna. Kako govori Darko Mladenović, odmah posle rata, u "21. maju" u Rakovici, naši stručnjaci su počeli da prave mlazni avionski motor. Nije bilo dovoljno znanja i nekako je Titova obaveštajna služba stupila u kontakt sa nacističkim vazduhoplovnim naučnicima koji su se zatekli u Švajcarskoj čekajući poziv Fon Brauna iz Amerike. Planovi, delovi za avion, i sve drugo iz Srbije do Švajcarske išlo je diplomatskom poštom. Na kraju je ostao motor "ardag 21" koji je ispitan i ocenjen kako odličan, ali nikada ga nismo koristili za avione.

Kustosi Nedeljković i Mladenović uz motor "ardag 21"


"MIG 29" OD "NOVOSTI"

KADA smo na poziv direktora Milojevića posetili Muzej u Surčinu, zatekli smo potpukovnika Đorđa Ivanova i majstore Rajka Pantelića i Miodraga Kovačevića kako dovršavaju maketu "mig 29" istovetnu onima koje su 1999. prevarile NATO avione. Do Nove godine savršena maketa postaće deo stalne postavke ispred ulaza u Muzej. Ispod limova na trupu, videli smo poznate štamparske ploče.

- Te makete iz 1999. usred rata pravili smo od štamparskih ploča "Večernjih novosti" - seća se potpukovnik Ivanov. - Neke ploče su zamenjene, ali insistirao sam da u trupu ostanu originali. Neko će se sagnuti, da vidi...


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (13)

КИР СРБИН

24.12.2017. 14:27

Еее, шта све може у Србији кад се хоће. Али често неће, а зашто Бог би знао? Били би смо бољи од Швајцарске и Шведсеке заједно, само да мало више "запнемо".

Dr.

24.12.2017. 15:09

Fantasticno. To je stvarno vradnost Veoma mi je drago da i kod nas postoji neko ko vidi istorijsku a i materijalnu vrednost u eksponatima . Veliki pozdrav iz Norveske

Zorana

24.12.2017. 15:13

@KIR SRBIN Bili bismo bolji od Svedske i Svajcarskoj zajedno da nismo 27.marta 1941.g. urlali "Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob" a posle tog urlanja smo postali i grob i rob.

To može da tvrdi

25.12.2017. 07:18

@Zorana - samo neko ko o politici nema pojma... SSSR je potpisao sporazum, pa šta bi? Bolje je umreti uzdignutog čela, nego provesti ceo vek k'o ti...

djordje petrovic

24.12.2017. 15:20

Ovaj muzej vredi posetiti. Izuzetno zanimljiva postavka, kao i arhitektonsko i izlozbeno resenje muzeja. Sugradjani, nemojte da vas mrzi otici jednom godisnje , pogotovu ako imate decu. Lep dan za celu porodicu zagarantovan.

Spasa

24.12.2017. 15:32

Ko zna šta bi još tu bilo da Hajrudin Krvavac, snimajući film Partizanska eskadrila, nije insistirao da se, umesto maketa, na pistu ne izvuku originalni avioni. Svi su minirani i uništeni u tzv. partizanskom naletu. Da glupost bude još veća, ta scena je u montaži isečena.

Mina

24.12.2017. 16:40

Muzej treba podignuti na noge, postaviti ga gde mu i jeste mesto. Da se lepo reklamira jos u avionima ,da svi koji koriste aerodrom, zele usput da ga posete!!!

Gagi

24.12.2017. 18:11

Nas narod ima izuzetno bogatu vazduhoplovnu istoriju kojom bi trebalo da se ponosi. Dovoljno je samo reci da se u Bgd-u prvi put poletelo 1909 god. samo tri godine posle prvog leta brace Rajt. Nesto vise o istoriji nase avijacije ( koga to bude interesovalo ) moze pogledati na: www.academicaeroclub.com

Роки

24.12.2017. 20:00

Поред заиста раритетних експоната треба похвлити ентузијасте и ваздухопловне фанатике који раде у Музеју.Уз мало пара да се поправе плочице на улазу и још мало да се рестарирају још неки преимерци ваздухоплова из Депоа имали би Светску причу. КО не верује нека оде у Сурчин да види!

Ambiciozno

25.12.2017. 02:14

Sve je to lepo ali previše ambiciozno. Primerci stoje 30 godina u depou muzeja i do sad se nijednom nije obistinila ideja da se restauira avion. Glavni problem su sredstva sa kojima muzej ionako kuburi. Još 2015 godine su dobili rastavljene austrougarske hangare iz kasarne u Kumboru koji su trebali da se izgrade kako bi se ispod njih našli eksponati koji su inače izloženi konstantnim vremenskim uslovima na otvorenom. Gašić im nije ni pločice zamenio, taj vični keramičar.

Владимир

25.12.2017. 09:27

"Пробила" се суштина комунистичког "покрета".

bata

17.02.2018. 17:22

Nema se para. Kada bi prodali taj G-50 muzej bi imao toliko para da nebi znao šta će sa njim ali onda nebi imali G-50 koji je jedini u svetu.