Još je živa loza Sokolovića

Jelena MATIJEVIĆ

02. 01. 2016. u 10:30

U Americi žive potomci srpskih patrijaraha. Teodor Toša Sokolović je đakon Saborne crkve u Čikagu. Godinama radi dva posla, kao sveštenik i menadžer u "dilojtu"

Још је жива лоза Соколовића

Teodor sa ocem Vasilijem, sestrićima i ćerkom Izabelom

VELIKA je čast i odgovornost biti 43. rukopoloženo svešteno lice loze Sokolovića! Loze, čiji je rodonačelnik Makarije Sokolović, prvi srpski patrijarh na tronu obnovljene Pećke patrijaršije. Loze, čiji bi sveštenik sigurno bio i mileševski đak, mudri Bajica, da nije zbog danka u krvi odveden u Carigrad gde je postao veliki vezir Mehmed-paša. Ali, istovremeno, neizmerno sam ponosan i što sam unuk srpskog svetitelja, sveštenomučenika Budimira Sokolovića.

Ovako, ekskluzivno za "Novosti", govori đakon Teodor Toša Sokolović (43), sveštenik Saborne crkve Vaskrsenja Hristovog u Čikagu, direktni potomak loze Sokolovića, koja je Srpskoj pravoslavnoj crkvi "dala" 43 sveštenika i monaha. Među njima i četiri patrijarha - Makarija, Antonija, Gerasima i Savatija. Ali, i neimara Mehmed-pašu koji se, znajući svoje poreklo, odužio rodu obnavljajući Pećku patrijaršiju i upisao u trajanje podižući ćupriju na Drini.

- To što su svi oni moji preci ispunjava mi srce i dušu, ali i obavezuje da ih svojim primernim životom i radom budem dostojan - priča nam đakon Teodor. - Isto toliko sam, takođe, ponosan što mogu da kažem da sam član porodice koja je vekovima čvrsta u pravoslavnoj veri i prenosi je, bogu hvala, gotovo 500 godina. Čuvali smo veru kroz vekove, a pravoslavlje u nama nisu ugasili ni ratovi i različite vlasti, ni stradanja i iskušenja. Vera je i nas Sokoloviće održala, kao i ceo naš srpski narod.

Đakon Teodor Sokolović, rođen je i odrastao u Americi, gde je njegov otac, protojerej-stavrofor Vasilije, službovao od 1970, kada je emigrirao u Ameriku, do upokojenja oktobra 2015. Ali, to što je Teodor rođen daleko od otadžbine, kaže, nije ga udaljilo od srpske istorije i tradicije. Iako je najpre, u Kolumbusu, diplomirao ekonomiju i knjigovodstvo na Državnom univerzitetu Ohaja, "zapisima u genima" - nije mogao da odoli.

- Poželeo sam da budem kao otac i, 1995. godine, upisao sam Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu - nastavlja đakon. - Po završetku prve godine studija, zbog bolesti, vratio sam se u Ameriku i posle pauze nastavio bogoslovsko obrazovanje. U đakona me je, 2008. godine, u Crkvi Svetog Save u Kilkeniju u Australiji, rukopoložio episkop australijsko-novozelandski Irinej Dobrijević.

Svetac Deda Budimir

S obzirom na to da nije hteo da se odrekne ekonomije, od rukopoloženja, đakon Teodor radi dva posla. Godinama je sveštenik, ali i jedan od visokopozicioniranih menadžera u čuvenoj svetskoj kompaniji "Dilojt". Dok je zbog poslova u "Dilojtu" radio u Australiji, služio je u Crkvi Sveti Sava u Sidneju i Hramu Svetog Đorđa u Melburnu, a od povratka u Ameriku bogosluži u Crkvi Vaskrsenja Hristovog u Čikagu.

- Često me pitaju kako uspevam, ali meni je vrlo lako, jer u crkvi služim nedeljom - nastavlja naš sagovornik. - Tu se redovno viđam sa zemljacima i prijateljima. Crkve u Americi su važno i vrlo kvalitetno mesto našeg okupljanja, što u celoj našoj zajednici ostavlja traga. Jer, nije samo dovoljno biti pravoslavac po tradiciji, već se sam smisao i učenje naše vere i tradicije mora neprestano spoznavati. Samo tako pravoslavlje dopire do srca u kom živi i odakle jedino može da se širi.

Mehmed-paša Sokolović

Naučio je to, kaže, od oca i majke i nije mu teško da živi život po pravoslavlju sa suprugom Tanjom i ćerkom Izabelom. Uskoro očekuju i prinovu, a ne bi, veli, imao ništa protiv da to bude 44. sveštenik iz loze Sokolovića. Neizmerno je srećan i što je njegova sestra Mirjana ponosna na svoje poreklo. I ona živi u Americi i sa suprugom Milanom Damljanovićem ima tri sina, koji dično nose stara srpska imena - Makarije, Metodije i Maksim.

- Za nas koji smo rođeni i živimo daleko od otadžbine, najvažnije je da našu decu vaspitavamo u pravoslavnom duhu i da nikada ne zaborave svoje poreklo - kaže đakon Teodor Sokolović. - Tradicija je vrlo važna za očuvanje nacije i mi se toga uvek držimo. U Klivlendu, gde sam odrastao, imali smo svakog petka časove srpskog jezika, veronauke i folklora, što je na mene ostavilo doživotni trag. Mi naše mališane odgajamo u takvom duhu, a mislim da je vrlo važno i da Srbi diljem sveta tako vaspitavaju svoje potomke.

Teodor Toša Sokolović


HODOČAŠĆE PO SRBIJI

- OTKAD pamtim, sa sestrom Mirjanom sam neprekidno maštao da kad dođemo u Srbiju obiđemo što više naših svetinja - priča đakon Teodor Sokolović. - Iako smo često dolazili, ta želja nam se ostvarila tek 1987. godine. Za nas je to bilo nezaboravno hodočašće Srbijom. Posetili smo tada Pećku patrijaršiju, što je za nas imalo posebnu značenje kao mesto gde su tron srpske patrijaršije obnovila dva naša pretka Sokolovića. Obišli smo i Dečane, Gračanicu, Ostrog i manastir Banja kod Priboja. Posebno emotivna za nas je bila poseta Dobrunu i crkvi u kojoj je služio naš deda Budimir.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (17)

Senka

02.01.2016. 12:17

У реду, свака част, дивно је што Срби у расејању не заборављају ко су и шта су. Али, стварно, и образовани и необразовани Срби га претераше, нико да "мућне" главом, имена Методије, Макарије, Максим нису српска имена, само су преузета и одомаћила се, али ипак нису српска, као ни Петар, Јован, Марко, Илија, итд. Српска имена су Милан, Душан, Живко, Милутин, Драгутин, Мирослав, Драгољуб, Драгослав, Милорад... Предуг би био коментар кад бих објашњавала, чија су, просечан човек би требало да то зна

3so

02.01.2016. 12:48

@Senka - Senka i ti nesto pobrka ili Srbi ponovo neistinu govore,ako je po Vuku i da je on napravio Slovo J onda je Jovan vjerojatno srpsko ime ili je laz.

Senka

02.01.2016. 13:18

@Senka - То нико не оспорава, и није реч о томе, мада данас у већини случајева име дају родитељи, и ако кум даје, родитељи се морају с тим сложити, значи кум у принципу прилагођава име родитељима, нија самосталан у доношењу одлуке, а требало би да буде

Senka

02.01.2016. 13:30

@Senka - Није Вук "направио" слово Ј, већ га је преузео из немачког, мада су га имали и други народи, одакле иначе име и потиче. Или, ако ти је лакше, рачунај да је то име Иван, које се исто пише на језику из кога потиче, /Иван или Јован/, исто значи и исто се изговара, и исти је превод на српски: Бог је милостив, библијско, јеврејско име

Утеривач

02.01.2016. 13:32

@Senka - @Senka: Па ови облици имена јесу српски! То што корена реч имена није српска, не значи да сама имена нису српска! Хоћете да кажете да Јохан није немачко, а Џон није енглеско име? Да Микаило није српско а Мајкл јесте енглеско име? Милан постоји као име и у другим језицима .

coka

02.01.2016. 15:03

@Senka - Iguman manastiraSv,Petra na Cetinju je otac Metodije , tako da mi nije jasno sta Senka pise

Нена

02.01.2016. 15:05

@Senka - Сенка је у праву, то нису НАРОДНА имена, већ су страног порекла а то Јован је у ствари облик имена Иван, само што су Срби читали почетно слово као ЈО , исто као што су Елена читали као Јелена. Иначе, ми смо народ са најбогатијим фондом народних имена, убедљиво, у најмањој мери смо преузимали страна имена, донекле нам Бугари парирају. У сваком случају, лепа прича о нашим људима и леп пример како се не заборавља порекло!

coka

02.01.2016. 15:08

@Senka - Senka mozda isto znaci ali covek koji nosi ime Ivan nemoze da se zove i Jovan jer su to dva razlicita imena, ja mislim da je vase iszrazivanje bilo loše i shatili ste mnoge stvari pogresno

На крају мог коментара је "тачка"

04.01.2016. 03:11

@Senka - По нашој савременој аматерској историји и филозофији живота, која се показала као неприкосновено тачна, сва имена на Свету су српска и .

xx

20.01.2016. 14:02

@Senka - Ta imena se daju kao dodatna pri stupanju u crkvu i nisu orginalna. Nebih potpuno garantovao, ali i Makarije Sokolovic je imao pre toga ime Miloš...

Аксим

02.01.2016. 12:26

Па шта сад, нису српска и готово. Па није смак света...

boban USA

21.01.2016. 01:38

@Аксим - i sta sad,moram mijenjat Urosa i Milosa/ili samo imena/,@senka pisi krace komentare..

Kuku nama ovde

02.01.2016. 12:58

Da li može neko nas ovde da vrati korenima? Nama Farme, Parovi i razne parade vaspitavaju generacije već godinama i plašim se da smo se mi ovde pogubili načisto! Lepo je čuti da tamo daleko ima nekih koji znaju ko su i čiji su!

Ај витнис

03.01.2016. 03:40

Znaju ko su, ali u Americi znaju. Ne u Srbiji. Shvatite kako vam volja.